25 MJERA

PLENKOVIĆ NAJAVIO PAD BDP-A OD 9,4%: Marić tvrdi: ‘Bit će gore nego 2008.’; Vlada ograničila cijenu zaštitnih maski

Vlada se na ovaj potez odlučila u jeku pandemije koronavirusa i uoči parlamentarnih izbora

Danas Vlada treba usvojiti plan nacionalnih reformi pa dok neki ministri poput Tome Medveda ne otkrivaju što će se provesti u njihovu resoru, drugi su, poput Damira Krstičevića, rekli da će neke stvari biti odgođene. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak uoči sjednice kazala je da je zadovoljna provođenjem kurikularne reforme.

Vlada se na ovaj potez odlučila u jeku pandemije koronavirusa i uoči parlamentarnih izbora. Koji su prioriteti Vlade? Oni se odnose na digitalizaciju i smanjenje neriješenih sudskih predmeta, potom na demografsku obnovu te smanjenje prevelike javne uprave kao i na poboljšanje sustava socijalne skrbi.

DANAS STIŽE NACIONALNI PLAN REFORMI; Građani su skeptični: ‘Niti jedna reforma nije mi promijenila život, nijednu nisam osjetio’

Kakvi će biti rezultati tih reformi ostaje tek vidjeti jer do sada su, barem na papiru, provedena kurikularna te porezna reforma.

Na dnevnom redu je i akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva za ovu godinu, kao i dopuna Odluke o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode te davanje suglasnosti ministru financija za dodatno zaduživanje države uslijed nastupa izvanrednih okolnosti uzrokovanih epidemijom koronavirusa. Ministri će, uobičajeno nakon proglašenja epidemije, dobiti informacije o aktualnom stanju i poduzetim aktivnostima vezanim za koronavirus, kao i o aktivnostima Stožera civilne zaštite. Na dnevnom redu su i izmjene i dopune Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Sjednica Vlade počela je u 12.25 sati.

Pratite uživo tijek sjednice:

12:25 – Na početku 227. sjednice Vlade premijer Andrej Plenković je pozdravio članove i rekao uvodne napomene prije dnevnog reda. Kazao je o sastanku Europskog vijeća o koronavirusu te rekao da su se sastali ministri svih resora. Naglasio je da je Hrvatska imala dobar odgovor na krizu.

“Naša dosadašnja borba protiv koronavirusa donijela je rezultate, broj novozaraženih je jednoznamenkasti. Hrvatska javnost mora biti svjesna da smo gospodarske aktivnosti pustili u rad kao prije epidemije. Politička kriza bi na drugi način pogodila Hrvatsku da nije tako, važno je sada da kada se zaraza smanjuje, ljudi shvate što je bila alternativa. U mjerama smo bili pravodobni, odlučni, znali smo što radimo, konzultirali smo struku, pratili zbivanja u drugim zemljama…i zato je to dobro i pozitivno”, rekao je uvodno Plenković.

Plenković je rekao da se govorilo i o turizmu na sastanku Europskog vijeća te dodao da Hrvatska želi da među zemljama koje se jednako učinkovito bore protiv Covida-19 dođe do komunikacije. “Ako istu sliku ima Mađarska, Slovačka, Češka, Njemačka, pričat ćemo o rješenjima i otvaranju granica”, rekao je Plenković.

Očekivani pad BDP-a od 9,4 posto

Paket reformi imaju strateški karakter i bazira se na programu rada Vlade, rekao je premijer o paketu reformi. U tome je plan održivog gospodarskog rada i razvoja kao i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održive financije. Rekao je da program ima tri temeljna cilja, 10 reformskih prioriteta te 25 mjera i 75 aktivnosti. Kazao je da će se usvojiti plan konvergencije te podsjetio da nema prekomjernog proračunskog manjka kao 2017. i makroekonomske neravnoteže.

Najavio je da očekuju pad BDP-a od 9,4 posto: “To su naše interne procjene temeljem aktivnosti koje su se morale dogoditi. U vremenu pred nama morat ćemo se vratiti na one tračnice na kojima smo vozili prije pandemije.”

Temeljna pretpostavka na kojoj se bazira takav scenarij jest da će glavni udar na domaće, ali i globalno gospodarstvo biti kratkotrajne naravi. Očekuje se da će proračun opće države zabilježiti manjak od 6,8 posto BDP-a ili 24,8 milijardi kuna u 2020., a u 2021. godini projicirano je smanjenje manjka proračuna opće države na 2,4 posto BDP-a.

Reforme i plan konvergencije

Ministar financija Zdravko Marić treba izložiti ekonomski dio reformi i konvergenciju. Kazao je da je cilj reformi održivi gospodarski rad i razvoj, povezivanje obrazovanja s tržištem rada, održivost javnih financija.

O planu konvergencije, Marić kaže da je on skraćen. Kazao je da se on sastoji od triju ključnih područja – međunarodno okruženje i Covid, pogled na Hrvatsku i makroekonomske projekcije i fiskalne projekcije.

“Vjerojatno je da će ova kriza biti teža od one 2008. godine. Sve zemlje će osjetiti posljedice, ali izgledan je snažni inicijalni oporavak”, izložio je ministar financija.

Rast BDP-a u 2021. godini

Dodao je kako je izgledno da se većina zemalja odvojila od idealnog oblika slova “V”, oblika krivulje recesije s maksimalnim gubitkom outputa te dodao da je Hrvatska ovu krizu dočekala spremnija. Marić je rekao da je procjena da će BDP iduće godine porasti za 6,1 posto: “Sve izuzev državne potrošnje ove godine će padati. Očekujemo i pad uvoza roba i usluga. Povećana su izdavanja za zdravstveni sustav, a uveli smo i mjere za pomoć poduzetnicima”, rekao je.

Pad stope zaposlenosti bit će 3,3 posto u 2020. dok će pad potrošačkih cijena biti 0,3 posto. Kako je rekao, Marić očekuje deficit državnog proračuna od 6,8 posto BDP-a, što je iznos od gotovo 25 milijardi kuna na kraju godine. Za iduću godinu se očekuje deficit od 2,4 posto BDP-a. Rekao je da Vlada računa da će uvođenje potpore HZZ-a za očuvanje radnih mjesta znatno ublažiti utjecaj šoka na zaposlenost te se na razini cijele 2020. očekuje pad broja zaposlenih od 3,3 posto, dok će prosječna anketna stopa nezaposlenosti u 2020. iznositi 9,5 posto, a devet posto 2021. godine.

Kada su u pitanju fiskalna kretanja, Marić kaže da se direktne proračunske potpore procjenjuju na 14,9 milijardi kuna u što je uključena odgoda izravnih poreza i doprinosa, otpis izravnih poreza i doprinosa, odgađanje obveze uplate poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019., potpore za očuvanje radnih mjesta te nabavu medicinske i zaštitne opreme za borbu protiv koronavirusa. To je procijenjeno na 14,9 milijardi kuna.

Dodao je da je dodatno je osigurano više od 15 milijardi kuna za što povoljnije kreditiranje poduzetnika kroz programe HBOR-a i HAMAG BICRO-a, a tu je i 17 milijardi kuna moratorija na kredite.

Administrativno rasterećenje za gospodarstva

Ministar gospodarstva Darko Horvat počeo je s izlaganjem Akcijskog plana administrativnog rasterećenja gospodarstva. Rekao je da je do sada provedeno 387 mjera i da je ostvareno rasterećenje od 2,2 milijarde kuna.

Akcijskim planom za 2020. dodatno ćemo rasteretiti gospodarstvo za 686 milijuna kuna, rekao je Horvat. Taj plan ima 10 mjera te je većinom riječ o mjerama digitalizacije. Akcijski plan je prihvaćen.

“Potrebno je revidirati odluku o kontroli cijena tako da oprema bude dostupna svima. Ovom odlukom vlada ograničava najvišu cijenu maske za lice u maloprodaji na 12 kuna”, referirao se Horvat na cijenu maski.

Beroš izvijestio o stanju s koronavirusom

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o stanju s oboljelima od korone u Hrvatskoj pa rekao da su pozitivne 2062 osobe. Usporedio je to s prošlim tjednom pa rekao da je to smanjenje.

Oporavljenih je 62,46 posto. U samoizolaciji je 14.181 osoba, Vlada osigurava dostatne količine zaštitne opreme. Zaprimljene su i vrijedne donacije opreme (…) Nema prostora za opuštanje. Vlada osigurava dodatne alate koji omogućavaju informiranje građana. Pozivam na oprez, držimo se novih antikoronavirus mjera”, rekao je Beroš.

Prosječna dob zaraženih je 51,29 godina, 45,9 posto su muškarci, a 54,1 posto su žene. U usporedbi s drugim zemljama po broju umrlih i oboljelih na milijun stanovnika, Hrvatska je ohrabrujuće pozicionirana zahvaljujući samodisciplini građana u primjeni mjera stožera civilne zaštite, rekao je Beroš. Vlada sustavno osigurava medicinsku opremu tako da je u tjedan dana u tri navrata u Hrvatsku dopremljeno više od 200 tona dodatne zaštitne opreme, a primljene su i vrijedne donacije opreme.

U povodu postupnog vraćanja zdravstvenog sustava u normalno funkcioniranje Beroš je rekao kako su zdravstvene ustanove obvezne utvrditi raspoloživost prostornih i kadrovskih kapaciteta, planirati i uspostaviti novu organizaciju rada i radnog vremena, evaluirati liste čekanja, komunicirati s pacijentima i organizirati na adekvatan način prijam pacijenata.

Zbog poštivanja smjernica, pacijenti će biti naručeni u točno određeno vrijeme u vremenskim intervalima zbog poštivanja fizičkog razmaka. Zato će se organizirati novo radno vrijeme – rad popodne i rad vikendom, najavio je ministar.

Božinović govori o mjerama

Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova te načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite izvijestio je o provedbi mjera.

“Dosad je izvršeno više od 5000 pojedinačnih nadzora, najveći broj upozorenja se odnosilo na neosiguravanje uvjeta rada sukladno mjerama i zabranu javnih okupljanja”, kazao je ministar Božinović te dodao da se očekuje povratak još 281 hrvatskog državljanina iz Italije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Miamija.

Božinović je izvijestio da je broj zahtjeva za izdavanjem propusnica značajno pao pa je kazao da je od 29. travnja izdano 1.800.000 propusnica i da je 1,2 milijuna propusnica isteklo. Kazao je nešto i o dodatnim kapacitetima u sportskim objektima, poput Arene gdje je u tijeku iznošenje kreveta spremnih za oboljele od Covida-19. Rekao je da je počelo pražnjenje tih kapaciteta jer za njima nema potrebe.

Povratak na Net.hr