Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TEŠKI RATNI ZLOČINI

RADOVAN KARADŽIĆ OSUĐEN NA DOŽIVOTNI ZATVOR! Kriv je za genocid, zločine protiv čovječnosti, etničko čišćenje Muslimana i Hrvata

Pravomoćnom kaznom ratni šef bosanskih Srba osuđen je na doživotni zatvor

Radovan Karadžić proglašen je krivim na sudu u Haagu za genocid i zločine protiv čovječnosti te je osuđen na doživotni zatvor.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Karadžić (73) je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata.

Etničko čišćenje Muslimana i Hrvata

Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni.

Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo. Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem.

Udruženi zločinački pothvat

Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje taoca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva. Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

NOVO 15:01 Žalbeno vijeće potvrdilo je žalbu Tužiteljstva da je prvostupanjsko vijeće pogrešno ocijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog. Da je prvostupanjska presuda bila potvrđena, optuženi bi, u skladu sa sudskom praksom MKSJ-a, imao pravo zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu nakon 26,6 godina, odnosno 2/3 kazne od 40 godina.


14:58 Karadžić je osuđen na doživotni zatvor.

Novinari BIRN-a javljaju da se iz galerije čuo gromoglasan pljesak, kao i zvižduci.


14: 56 Sudac je podsjetio da su sve točke prvostupanjske presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz općina. On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Žalbeno vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna kada je kazna u odnosu na osuđene osobe koje su doživjele doživotni zatvor.


14: 54 Karadžićeva žalba protiv duljine kazne je odbijena. Ostatak presude je potvrđen, a Žalbeno vijeće odbacilo je tu tvrdnju i potvrdilo puštanje na slobodu 1992. godine.

Vijeće govori o duljini kazne.


14: 48 Žalbeno vijeće, s iznimkom mišljenja suca Den Prade, tvrdi da tužitelji nisu pokazali da je napravljena pogreška u odluci prvostupanjskog suda da Karadžić nije kriv za genocid 1992. godine. Nisu uvjereni da je tužiteljstvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao s ljudima na terenu.


14: 42 Vijeće će sada početi obrazlagati zaključke prema žalbama tužiteljstva.

“Upravo smo čuli iz sudnice da postoje i dva izdvojena mišljenja u vezi s prihvaćanjem jedne žalbene osnove’, piše Detektor.ba.

Govoreći o prvoj točki žalbe da su ubojstva i drugi nasilni zločini bili dio zajedničkog zločinačkog pothvata za uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s područja Republike Srpske, sudac Joensen je kazao da tužitelji nisu dokazali da je Sudsko vijeće pogriješilo kada je Karadžić oslobodio te zločine. Kada je riječ o žalbi na pitanje genocida iz 1992. godine, sudac je rekao da se Žalbeno vijeće ne slaže s tvrdnjama tužitelja da odluka nije dobro objašnjena.


14:40  Sudac Joensen govoreći o točki presude za otmicu pripadnika UNPROFOR-a 1995. godine izjavio je da se prvostupanjsko Vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni.

“Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja pripadnika UNPROFOR-a”, rekao je sudac. Naime, Karadžić se žalio na odluku prvostupanjskog vijeća tvrdeći da su pogrešno primijenili pravo u zaključku da postoji apsolutna zabrana.


14: 37 Sudac Joensen sada se bavi pitanjem je li Karadžić znao za ubojstva nakon pada Srebrenice. Kako je kazao sudac, Karadžić pogrešno tumači nalaze prvostupanjske presude u svojoj žalbi. Kada je izjavio da ne zna za visinu ubojstava i razmjere zločina, Karadžić se bavi dokazima i pogrešno tumači prvostupanjsku presudu.

“Njegove tvrdnje nisu ni razumne ni vjerojatne”, kazao je sudac.

Vijeće je utvrdilo da znao za ubojstva nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. godine. Žalbeno vijeće odbacilo sve navode optuženog o trenutku saznanja o ubojstvima u Srebrenici i nakon pada Srebrenice, što je predstavljalo osnovu prigovora optuženog u odnosu na Srebrenicu.

Sama tvrdnja sudskog vijeća temeljila se na sastancima koje je održao tijekom srpnja 1995. godine.


14:35 Pozivajući se na činjenicu da su neki Bošnjaci preživjeli napad u šumi, sudac Joensen je kazao da Karadžić, oslanjajući se na dokaze, nije pokazao da su u prvostupanjskoj presudi doneseni pogrešni zaključci.

“Dokazi o oslobađanju nekoliko osoba u Srebrenici ne ukazuju na to da nije bilo genocidne namjere”, kazao je sudac.


14: 31 Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na “neko drugo mjesto”, sudac Joensen je naveo da, s obzirom na to da je Karadžić bio u kontaktu s ljudima na terenu koji su ubijali, prvostupanjsko vijeće nije pogriješilo u svojoj odluci.

Screenshot

14:30 Žalbeno vijeće nije našlo pogrešku u obrazloženju prvostupanjskih sudaca o progonu Bošnjaka s područja Srebrenice. Progon Bošnjaka se odnosi na prisilno preseljenje žena, djece i staraca s područja Srebrenice, piše Detektor.ba. 


14: 26 Govoreći o optužbi za genocid u Srebrenici, Joensen je kazao kako je ključni dokaz “Direktiva 7”, odluka bosanskih Srba iz ožujka 1995. koju je Karadžić potpisao, navodeći kako bi se uvjeti trebali učiniti “nepodnošljivim” za ljude koji žive u Srebrenici.

Nalazi prvostupanjske presude u odnosu na Srebrenicu u načelu se odnose na saznanja optuženog o događajima u Srebrenici. Treba naglasiti da je optuženi Karadžić tijekom postupka i žalbe te u vezi s predlaganjem novih dokaza naglašavao da nije znao za događaje u Srebrenici prije i za vrijeme događaja te da je tek nakon toga saznao.


14: 20 Sudac je rekao da je sudsko vijeće zaključilo da su naredbe da se civili ne smiju napadati koje je Karadžić dao u vrijeme kada je to bilo politički korisno za njega. Naredbu za to je dao kada je pregovarao ili kada je bio pod pritiskom međunarodne zajednice.


14:20 Sudac je kazao kako žalba obrane nije dokazala da je sudsko vijeće pogriješilo kad je Karadžića proglasilo krivim za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu za teroriziranje stanovništva Sarajeva. Govoreći o optužnici koja ga tereti za teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva, sudac Joensen je kazao kako Karadžić nije dokazao da je sudsko vijeće pogriješilo kad ga je proglasilo krivim za pokolj na tržnici Markale u Sarajevu – jedan od najgorih zločina tijekom opsade grada.


14:18 “Žalbeno vijeće je utvrdilo da su činjenice pogrešno utvrđene u samo dvama incidentima, pa je Karadžić oslobođen optužbi, ali za sve ostale zločine u 20 općina Karadžić nije dokazao da su mu prava povrijeđena”, kazao je sudac, piše Balkan Transitional Justice.

 


14: 12 Govoreći o zločinima u 20 bosanskih općina zbog kojih je Karadžić osuđen, sudac je kazao kako Karadžić nije dokazao da je sudsko vijeće u svojoj presudi donijelo pogrešne zaključke.

“Optuženi jednostavno navodi svoje nesuglasice sa sudskim vijećem”, rekao je Joensen.


14:10 Žalbeno vijeće odlučilo je prvo komentirati prvu točku žalbe, a to je tvrdnja da Karadžić nije imao pošteno suđenje. Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na obranu zato što Karadžić nije bio prisutan tijekom posjeta mjesta zločina za vrijeme suđenja. Međutim, u svim ostalim dijelovima, zaključeno je da nije prekršeno pravo na obranu, piše BIRN. 


14:05 Na početku rasprave sudac Joensen opozvao je prvostupanjsku presudu izrečenu 2016. i koja je Karadžića osudila na 40 godina zatvora. Prema Joensenu, Žalbeno vijeće je odbilo osnove 1-7 žalbe.


14:03 Upravo je počelo izricanje presude Radovanu Karadžiću. Ušlo je sudsko vijeće. Karadžić u crnom odijelu s bijelom košuljom. Svima je rekao dobar dan.


14:02 Čitanje konačne presude Radovana Karadžića trebalo bi početi za manje od deset minuta, a pročitat će je sudac Vagn Prüsse Joensen.


13:58 Prema istraživanju Al Jazeere, svega 15 posto Srba u BiH smatra Radovana Karadžića ratnim zločincem.


13:55 Odvjetnik čelnika bosanskih Srba Goran Petronijević izjavio je za RTRS da mogu sve prihvatiti osim predaje.

Kazao je da suđenje nije bilo fer, kako se trebala utvrditi istina, da nije bilo motivirano pravdom i da je bilo pod snažnim političkim pritiskom.


13:50 Britanski odvjetnik Geoffrey Nice izjavio je kako smatra da će Karadžić vjerojatno biti osuđen i osuđen na doživotni zatvor.


13:49 Uklonjen je sporni transparent na kojem se Karadžića uspoređuje s Adolfom Hitlerom.


13:40 Radovan Karadžić traži oslobađajuću presudu. Njegov američki odvjetnik Peter Robinson izjavio je kako Karadžić ‘mirno čeka presudu’.


13:20 “Očekujemo samo pravdu, ako je ikad ima i ako će ikada doći”, izjavila je Bida Osmanović kojoj su ubijeni sin i majka.


13:15 Kako piše N1, nepoznati muškarac danas je došao s velikom zastavom Srbije pred zgradu Suda u Haagu, a nakon negodovanja okupljenih, on je mjesto događaja napustio uz poruku da će se vratiti. Na njegovom transparentu pisalo je da je Mehanizam politički sud, a nakon verbalnog sukoba, počeo je bježati kada je skupina građana krenula prema njemu.


Uoči početka izricanja presude čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kazne sudove (MICT) izbio je u srijedu manji incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo “Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust”.

Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis. Natpis su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH, a njihov predstavnik Mihad Aličković je kazao kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke.

“To su povijesne činjenice”, kazao je Aličković, kojemu su nakon toga uputili upozorenje kako neće moći ući u sudnicu ako ne ukloni transparent. On je nakon toga kazao kako će to učiniti, no uklanjanje transparenta potom su spriječile članice udruga koje okupljaju majke Srebrenice.

U Den Haagu se očekuje početak izricanja konačne presude Radovanu Karadžiću. Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove izreći se pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Članovi udruga koje čine članovi obitelji poginulih, ubijenih i nestalih tijekom rata u Bosni i Hercegovini okupili su se pred sjedištem MICT-a kako bi uoči izricanja presude još jednom podsjetili na razmjere zločina počinjenih po njegovom nalogu. Izricanje presude će početi u 14 sati, uzevši da će se video snimljen u sudnici emitirati s pola sata kašnjenja.

Javio se srpskim medijima iz zatvora

Uoči izricanja presude, Karadžić je srpskom listu Novosti poslao četiri svoja aforizma koje je napisao u pritvoru u Scheveningenu.

“Ko ujutru proguta svoj ponos, možda nešto i večera.”

“Nova govorna mana: “SPORAZUM se izgovara kao SPORAZIM!”

“On je budala, ali energična budala!”

“A ko stoji iza propalog čovjeka?”, napisao je Karadžić”.

Novosti pišu da je uvjeren kako će njegova presuda biti uvažena te da presudu dočekuje smiren.

Drugostupanjsko vijeće MICT-a izreći će presudu u kojoj treba odlučiti o zahtjevu tužiteljstva da se Karadžića osudi na doživotni zatvor i zahtjevu obrane da se kazna od 40 godina zatvora znatno smanji odnosno da ga se oslobodi.

Najteži zločini nakon Drugog svjetskog rata u Europi

Ratni vođa bosanskih Srba suočit će s konačnim sudskim pravorijekom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Za njih je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, najavio je da će pravomoćna presuda Karadžiću (73) biti izrečena u njegovu sjedištu u Den Haagu srijedu 20. ožujka u 14 sati, čime bi trebao biti okončan pravosudni postupak koji praktično traje od 1995. godine kada je objavljena i potvrđena prvotna optužnica protiv osobe koja slovi za inspiratora i čelnika “projekta” što je doveo do masovnih stradanja i etničkih progona u BiH i rezultirao genocidom pripadnika vojske i policije bosanskih Srba nad Bošnjacima u Srebrenici.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr