Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BANSKI DVORI

VLADA POSLALA PRIJEDLOG PRORAČUNA U SABOR: Ovo su najvažnije točke budžeta Plenkovićevog kabineta

Vlada  je na sjednici u četvrtak usvojila prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu koji predviđa proračunske prihode na razini 121,6 milijardi kuna, rashode od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a te će ga uputiti u Hrvatski sabor na glasanje.

Usvojeni prijedlog proračuna predviđa povećanje prihoda za oko 2 milijarde kuna, dok u istom iznosu predlaže i više rashode.

Ministar fiancija, Zdravko Marić napomenuo je da je Prijedlog proračuna za 2017. temeljen na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme čija primjena počinje početkom iduće godine.

Porezni prihodi u 2017. godini projicirani su u iznosu od 72,8 milijardi kuna, a prihodi od doprinosa na 23,1 milijardu kuna. Prihodi od pomoći, poglavito od sredstava Europske unije, planiraju se na razini 11,2 milijarde kuna, a od imovine na 2,7 milijardi kuna.

U odnosu na ovu godinu, ukupni prihodi u 2017. trebali bi biti viši za 4,5 posto, pri čemu su porezni prihodi planirani na 2,6 posto višoj razini, dok se primjerice za prihode od pomoći očekuje rast viši od 30 posto.

PLENKOVIĆ NA SJEDNICI VLADE OPOMENUO OREPIĆA: ‘Razgovarao sam s ministrom i upozorio ga da to više ne smije raditi’

Rashodi rastu 5,5 posto

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2017. planirani su, pak, u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.

Najveći udio u ukupnim rashodima imaju naknade građanima i kućanstvima, koje se u 2017. predlažu u iznosu od 46,1 milijarde kuna. Pritom rashodi za mirovine rastu 1,6 posto i slijedeće bi godine trebali iznositi 37,4 milijarde kuna.

Rashodi za nezaposlene

Ministar Marić najavio je budžet od 23.1 milijardi kuna za doprinose za mirovinsko osiguranje i za zapošljavanje te napomenuo kako se ovo ne odnosi na HZZO koji više nije dio državne riznice.

Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. godini planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

Materijalni rashodi rastu za 3,9 posto, na 12,3 milijarde kuna, a financijski, koji obuhvaćaju i kamate, u odnosu na ovu godinu trebali bi porasti za 236 milijuna na 11 milijardi kuna.

Prijedlogom proračuna predviđeno je i 1,3 milijarde kuna za podmirenje razlike između prihoda od poreza na dohodak koji su jedinice lokalne i regionalne uprave ostvarivali tijekom ove i onih koje će ostvarivati 2017., uslijed porezne reforme.

Rashodi za subvencije predlažu se na razini od 6,5 milijardi kuna, što je 6,3 posto ili 387 milijuna kuna više u odnosu na ovu godinu.

Deficit 1,9 posto BDP-a

Planirani manjak državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski korisnici, na razini opće države deficit bi u 2017. trebao iznositi 1,6 posto BDP-a, odnosno 5,6 milijardi kuna. To bi trebalo rezultirati i daljnjim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u 2017. godini ispod 83 posto.

Rast minimalne plaće

Vlada je na sjednici donijela i  uredbu kojom se visina minimalne plaće utvrđuje u bruto iznosu od 3.276 kuna, što je porast od 5 posto. Time će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Hrvatskoj od siječnja do rujna ove godine iznositi 42,9 posto.

Prilikom utvrđivanja prijedloga visine minimalne plaće za 2017. godinu uvažavala se činjenica da je u prva tri kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova te da se očekuje da će se gospodarski rast nastaviti i u idućoj godini i da će prosječno očekivana stopa rasta iznositi oko 3,2 posto. U 2017. godini očekivani nominalni rast bruto plaća procjenjuje se na 1,9 posto, obrazlažu u Vladi.

Premijer Andrej Plenković napomenuo je kako je posljednji put iznos minimalne plaće povećan za 90 kuna dok ova vlada minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj podiže za 156 kuna.

Izdaci za kredite i zajmove

U planu financiranja proračuna navodi se da Hrvatska slijedeće godine mora isplatiti 18,4 milijarde kuna glavnice za izdane obveznice te 8,9 milijardi kuna glavnice kredita i zajmova.

Kako bi se ‘pokrio’ deficit te podmirile obveze koje dolaze na naplatu, u Vladi slijedeće godine planiraju izdavanje obveznica u iznosu od 25,4 milijardi kuna, zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima za 8,3 milijarde kuna, a od privatizacije se očekuje prihod od 1,4 milijardi kuna.

Ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade, Martina Dalić, rekla je da je proračun dobro uklopljen u ekonomsko okruženje te da uključuje porezno rasterećenje gospodarstva i stanovništva za 2,5 milijarde kuna.

‘Više će novca ostati poduzetništvu, uz niže kamatne stope. Želimo da ovaj proračun pridonese smanjivanju javnog duga i zaključivanju procedure prekomjernog deficita. Javni dug je dosegao previsoke razini i politiku smanjivanja moramo voditi radi sebe i radi našega gospodarstva. Moramo imati na umu da planiramo 1,4 milijarde kuna od prodaje obveznica i privatizacije,što će dati svoj doprinos rastu gospodarstva’, kazala je Dalić.

Smanjenje članarina turističkim zajednicama

Ministar turizma, Gari Cappelli predstavio je prijedlog smanjenja članarina turističkim zajednicama za 5 posto od 1. siječnja 2017. godini, čime bi se gospodarstvo rasteretilo za otprilike 10 milijuna kuna. Prema podacima Financijske agencije (Fina), prihod od te članarine u 2015. godini iznosio je otprilike 220 milijuna kuna. Vlada je usvojila prijedlog.

Test procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo

Ministrica gospodarstva Martina Dalić predstavila je Prijedlog dopune zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva kojim Vlada uvodi test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test, za potrebe procjene učinaka propisa. Prijedlog je usvojen.

 

Povratak na Net.hr