USTAVNI SUCI NAGAZILI KOLEGE; Abramović: / 'Predsjednik nije lutak na koncu, ni poštar'; Selanec poručio da im fali osnovne logike

Javnosti su konačno dostupna i četiri izdvojena mišljenja ustavnih sudaca o odluci Suda kojom je Zoranu Milanoviću osporeno da direktno odabere Zlatu Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda

4.4.2021.
15:08
Pixsell, Marko Lukunić
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Ustavni sud je objavio je tekst odluke kojom su većinski odbili dva prijedloga za ocjenu ustavnosti članka 44a Zakona o sudovima koji uređuje proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda. Tako je sada zašto su predsjedniku države Zoranu Milanoviću osporili pravo da na to mjesto predloži Zlatu Đurđević, koja ranije nije sudjelovala u javnom pozivu. Uz to, Ustavni sud je dao određene smjernice kako bi trebalo tumačiti nedorečene odredbe ovog Zakona.

Javnosti su dostupna i izdvojena mišljenja četvero ustavnih sudaca koji su glasali protiv ove odluke, a neki od njih iznose stavove koji nadmašuju sve što su dosad izrekli političari, ali i stručnjaci, pravnici i novinari, koji se također s time ne slažu. Ustavni sudac Andrej Abramović takvu odluku smatra perfidnom, odnosno podlom dok je njegov kolega Goran Selanec zaključio da većina u Ustavnom sudu ima problema s elementarnom logikom te ustvrdio da će takva odluka ozbiljno narušiti ustavni mehanizam kočnica i ravnoteže, piše Novi list.

Dvije kategorije kandidata

Dakle, u odluci stoji da ne postoje zapreke da Sabor pojedina pitanja razrađuje posebnim zakonima, neovisno o tome je li njihovo donošenje propisano Ustavom. Tako se navodi Zakon o pomilovanju, što je Ustavom određena ovlast predsjednika Republike. U odluci se također ističe da je i prije izmjena Zakona o sudovima, bilo propisano koje uvjete treba zadovoljavati osoba da bi bila izabrana na čelo Vrhovnog suda. Ti uvjeti, doduše, nisu precizirani Ustavom.

"Ustavnopravno neprihvatljiva je situacija u kojoj bi postojale dvije kategorije kandidata za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, oni koji su u povodu javnog poziva uredno dostavili DSV-u valjane, pravodobne i potpune prijave s priloženim životopisima i planovima rada i, s druge strane, ‘kandidat’ koji nije učinio ništa od navedenog, ali je to svojstvo ‘stekao’ isključivo činjenicom da ga je takvim, mimo propisanog postupka, ‘proglasio’ predsjednik Republike na temelju svojih osobnih preferencija", obrazloženje je Ustavnog suda, koje je time negiralo Milanovićevu tezu da je javni poziv pomoćno sredstvo predsjedniku pri izboru, nakon čega se citira članak Ustava kojim je svakom državljaninu zajamčeno pravo da pod jednakim uvjetima bude primljen u javnu službu.

Ustavni sud važnom smatra i Opću sjednicu Vrhovnog suda te Odbor za pravosuđe. Naglašavaju da predsjednik mora zatražiti njihovo mišljenje o svim kandidatima. U ovom slučaju su se na prvi javni poziv državnog sudbenog vijeća javili Đuro Sessa i Šime Savić.

Predsjednik kao 'protokolarna figura'

Vratimo se na izdvojena mišljenja. Sudac Abramović javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda shvaća kao asistenciju ponuđenu predsjedniku prilikom predlaganja kandidata. U suprotnom bi se, tvrdi, dopustilo mijenjanje Ustava zakonom, a predsjednika bi se u konkretnom procesu pretvorilo u "protokolarnu figuru". Abramović upozorava da predsjednik, "nije lutak na koncu, niti poštar, da samo prenosi informacije s mjesta na mjesto".

Odluku smatra perfidnom, jer je "u znatnom svome dijelu bitno politički intonirana, pokušavajući politički karakterizirati dosadašnje poteze, kao i anticipirati iduće poteze aktera na političkoj sceni". Ocjenjuje i da je "pravosuđe jednako loše kao i svi drugi segmenti društva, a to je prilično lošije od onoliko koliko smijemo sebi priznati".

Poštivanje odluke većine

Selanec je bio podjednako kritičan, ali je svoje mišljenje koncipirao kao polemiku s većinom u Ustavnom sudu. "Obrazloženje odluke vrvi problematičnim dijelovima koji sežu od osnovnih pogrešaka u logičkoj argumentaciji, preko izrazitih kontradiktornosti, nepreglednosti i nerazumljivosti izričaja, do svjesno pogrešne uporabe pažljivo ‘probranih’ dijelova odluka europskih sudova s posebnim naglaskom na odlukama Suda Europske unije", piše on smatrajući da većina članova Ustavnog suda "svojim konstrukcijama otvara mogućnost izmjene ustavnih odredbi putem mehanizma zakonske razrade".

"U odlukama sudova ustavne kategorije uistinu se rijetko vidi tako zabrinjavajuće rastakanje ustavnog načela kočnica i ravnoteža. Većina ili duboko ne razumije ulogu mehanizma kočnica i ravnoteža u sustavu Ustavom ograničene demokracije, ili joj je to načelo izuzetno mrsko. Većina svoje zaključke ne temelji na uvjerljivosti ustavnopravne argumentacije, već na pukoj činjenici da se i odluke Ustavnog suda u konačnici donose većinom glasova unutar njegovog sastava te se (i) kao takve imaju poštovati", verbalno je Selanec "nagazio" kolege iz Ustavnog suda.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali