Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SKUPLJE OD PELJEŠKOG MOSTA

USKORO U GRADNJU KREĆE NAJSKUPLJI INFRASTRUKTURNI PROJEKT U HRVATSKOJ: Vrijedi 3 milijarde kuna, evo o čemu se radi

Turska kompanija izabrana je za izvođača rekonstrukcije i izgradnje pruge Križevci-Koprivnica-Botovo, što je trenutno najskuplji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj

Uprava HŽ Infrastrukture odabrala je tursku kompaniju Cengiz Insat Sanayi za rekonstrukciju i izgradnju pruge Križevci-Koprivnica-Botovo, odnosno državna granica, dužine 42,6 kilometara, koja je na natječaju dala ponudu u iznosu od 2.418.073.115,76 kuna bez PDV-a. Ukupna vrijednost s PDV-om je 3.022.591.394,70 kuna te je to trenutno najskuplji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj, financijski vrjedniji o od mosta Pelješac, javlja Jutarnji list.

Pruga Križevci-Koprivnica-Botovo dio je mediteranskoga koridora koji preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte povezuje Pirenejski poluotok s mađarsko-ukrajinskom granicom, a time i s jedinstvenom transeuropskom prometnom mrežom (Trans-European Transport Network – TEN-T). Projektom koji je pokrenut prije 8 godina, planirana je rekonstrukcija postojećeg te izgradnja drugog kolosijeka, čime će se omogućiti brzina vožnje vlakova od 160 kilometara na sat.

Kinezi imali najpovoljniju ponudu

Ponuda turskog Cengiza bila je druga, nakon povoljnije ponude kineskog konzorcija Sinohydro Corporation; Sinohydro engineering bureau 4 co. u iznosu od 2,41 milijarde kuna (bez PDV-a), no Kinezi nisu uspjeli dokazati ispunjenje uvjeta tehničke sposobnosti, pa je njihova ponuda odbijena, piše Jutarnji list.

Europska unija sufinancira projekt s 85 posto sredstava od procijenjene vrijednosti radova, odnosno sa 241,35 milijuna eura za prihvatljive troškove, a Ministarstvo prometa obvezalo se financirati razliku nedostajućih sredstava između pristiglih ponuda i ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr