Na sjednici Vlade će, uz informaciju o aktualnom stanju vezanom za potres i za koronavirus, biti i izmjene i dopune državnog proračuna.

To se odnosi i na prijedlog zaključka o prihvaćanju Okvira i smjernica Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda.

12:20 - Počela je sjednica Vlade na kojoj jepremijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju rekao o čemu će se danas govoriti. Osvrnuo se na sustav zelenih certifikata. Također, izvijestio je o cijepljenju i stanju s koronom

"I dalje su brojke povoljne, što hospitaliziranih, što pacijenata na respiratorima, što novozaraženih. Dolazimo prema željenom cilju od 55 posto cijepljenih jednom dozom do kraja lipnja. Cjepiva ima dovoljno i pozivam sve da se cijepe, da iskoristimo sve doze cjepiva koje dolaze. Bitno je cijepiti se, bit je zaštita i ne bi bilo dobro da zbog jenjavanja epidemije dio naših sugrađana misli kako nije važno cijepiti se", rekao je premijer.

Čestitao Berošu jer je 'preživio' smjenu

"Kao što ste vidjeli, sustav je profunkcionirao od jučer. Riječ je o dokumentu, ne putovnici, koji će pomoći i olakšati putovanja", kazao je Plenković.

Također je čestitao ministru zdravstva Viliju Berošu što saborski zastupnici nisu izglasali njegovu smjenu.

"Hvala vam gospodine premijeru, nije lako kada vas u svojoj nemoći neutemeljeno kritiziraju, tako da ćemo i ovo prebroditi, dokazat ćemo i pokazati svima da smo na dobrom putu", odgovorio je Beroš.

Beroš o cijepljenju, spomenuo i cijepljenje djece

 Beroš se osvrnuo na dinamiku cijepljenja u Hrvatskoj, a spomenuo je i cijepljenje djece Pfizerovim cjepivom. Komentirao je i stanje s koronom.

"Više od pola milijuna ljudi cijepljeno je s dvije doze. Utrošeno je ukupno milijun i 803.557 doza, a cijepljeno milijun i 293.847 osoba. Iako smo sve bliže približavanju kolektivnog imuniteta, dodao je, važno je održati i dalje ovaj intenzitet cijepljenja. HALMED je 28. svibnja objavio da je Pfizerovo cjepivo protiv Covida odobreno za primjenu na djeci od 12 godina. U usporedbi s tjednom ranije, ovaj tjedan smo zabilježili 40,5 posto manje novozaraženih. No, s druge strane bolnice bilježe porast broja pacijenata s postcovid sindromom. Do svibnja je obrađeno više od 14.500 pacijenata s različitim simptomima kao posljedice preboljenja bolesti", rekao je Beroš.

Božinović: 'Stožer je donio novu odluku o putovanjima'

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je govorio o Covid-putovnicama, ali i o novoj odluci Stožera.

"Stožer je od zadnje sjednice vlade donio jednu odluku, koja je stupila na snagu danas. Njome je omogućen ulazak u Hrvatsku uz predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata, prije je bilo 48 sata", rekao je Božinović.

Beroš govorio o Imunološkom zavodu

"U skladu s predloženim Okvirom i smjernicama Plana, te revitalizacijom proizvodnje Imunološkog zavoda osigurava se samodostatnost visokokvalitetnih virusnih cjepiva u svrhu pravovremene imunizacije stanovništva i zaustavljanja širenja epidemija, samodostatnost lijekova iz ljudske krvne plazme dobrovoljnih davatelja u Republici Hrvatskoj, proizvodnja antitoksina protiv otrova europskih zmija važnih za turističku djelatnost Republike Hrvatske te razvoj biotehnologije i znanstvenih istraživanja na području imunoloških lijekova. Tvornica cjepiva gradit će se u Svetoj Nedelji", rekao je Beroš.

"U tom cilju planira se rješavanje dualiteta Imunološkog zavoda prijenosom imovine na Republiku Hrvatsku, kojim se trgovačko društvo gasi i aktivnosti se nastavljaju kroz javnu ustanovu Imunološki zavod, izgradnja nove tvornice u industrijskoj zoni u Brezju u Svetoj Nedelji  te osiguravanje isplativosti i održivosti proizvodnje imunoloških lijekova u Republici Hrvatskoj. Za projekt gradnje nove tvornice postoji mogućnost financiranja putem Europskog fonda za regionalni razvoj, drugih EU fondova te zainteresiranih strateških partnera, s posebnim naglaskom da  Republici Hrvatskoj u vlasništvu i dalje ostaju matične serije virusa morbila, rubele i parotitisa, velike proizvodne vrijednosti.  Već prodajom cjepiva brzo bi se vratila uložena sredstva, a održivost planirane proizvodnje ogleda se u velikoj potražnji za imunološkim lijekovima na svjetskom tržištu", dodao je ministar.

Rebalans proračuna

Vladinim prijedlogom izmjena i dopuna državnog proračuna za 2021. godinu, ukupni proračunski prihodi povećavaju se za tri milijarde kuna i ukupno iznose 150,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 9,4 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna, rekao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.

Vlada je s današnje sjednice prijedlog rebalansa uputila u Hrvatski sabor. Ukupni proračunski prihodi u 2021. godini originalno su planirani u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a rashodi 157,9 milijardi kuna.

https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/e7fb4aac-c392-11eb-94db-2adab67ff9d7/original

Očekuje se da će manjak državnog proračuna iznositi 17,1 milijardu kuna ili 4,3 posto BDP-a, a manjak opće države prema ESA 2010 metodologiji manjak u iznosu od 15,3 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a. Premijer očekuje da taj manjak neće ugroziti planirani tempo ulaska Hrvatske u eurozonu.

Kaže da je osnovni motiv rebalansa prije svega podmirivanje troškova zdravstvenog sustava. Što se tiče kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, premijer je rekao kako se očekuje se da će se udio javnog duga u BDP-u u 2021. smanjiti za 2,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 86,6 posto BDP-a.

Plenković je rekao da su prije izbijanja krize, politike Vlade bile usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija. To su, kako je rekao, prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije, a jedan od rezultata je uspješno pristupanje Europskom tečajnom mehanizmu u srpnju 2020. godine, unatoč započetim negativnim globalnim i domaćim gospodarskim kretanjima.

Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 5,2 posto, rekao je Plenković. U navedenu projekciju uključen je i makroekonomski utjecaj NPOO-a, koji upućuje na ubrzanje stope rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij u iznosu od 0,3 postotna boda u 2021. godini.