U prosincu bi zastupnici Gradske skupštine trebali dobiti dokumente o ovoj velikoj promjeni kako bi o tome mogli glasovati. Ako sve dobro prođe, od siječnja će ZET i Velesajam početi raditi kao samostalna trgovačka društva, a ako većina u Skupštini to ne podrži, doći će do odgode.
Tri modela izdvajanja: Što s dugom?
Revizorske kuće Deloitte i LeitnerLeitner analizirale su modele izdvajanja. Prvi je model, piše Jutarnji list, da ZET-u i Velesajmu ostane 2,4 milijarde kuna dugovanja prema Holdingu. Drugi model predlaže da se samo određena dugovanja zadrže, a treći je prijedlog izdvajanje tih podružnica, ali bez prenošenja duga. U bilo kojem slučaju, Holding bi morao platiti i desetke milijuna kuna poreznih obveza.
Kada je riječ o radnicima, oni će u početku zadržati sva materijalna prava iz Kolektivnog ugovora, no izgubit će ih godinu dana nakon izdvajanja iz Holdinga. Dobra je vijest da neće biti otpuštanja. Iz Sindikata prometnih vozača i radnika ZET-a poručili su da nisu protiv izdvajanja te da smatraju da bi se na taj način za njih stvari poboljšale.
Velesajam kao 'mjesto od posebnog interesa grada'
U svemu tome građani se nadaju boljoj usluzi ZET-a, kao i smanjenju cijena prijevoza. Iz Grada poručuju da će nakon izdvajanja ZET-u biti lakše povući sredstva iz EU fondova.
Kada je pak riječ o Zagrebačkom Velesajmu, predviđeno je da on postane mjesto od posebnog interesa grada. Jedna trećina trebala bi ostati za sajmove, a ostatak je predviđen za poduzetnike i istraživanje i razvoj.
Kako i ZET i Velesajam redovito godine završavaju u minusima, moguće je da će njihovo izdvajanje Holdingu pomoći da se riješi takvog tereta, piše Jutarnji list.
