Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

POPLAVE I POŽARI

UPOZORENJE ZNANSTVENIKA: ‘Dio dalmatinskih gradova već je sada ugrožen, a ‘prvi red do mora’ morat će iseliti…’

Znanstvenik tvrdi da je dio dalmatinskih gradova već sada ugrožen pa spominje Dolac, najstariji dio Šibenika koji je redovito poplavljen, kao i dio Trogira te riva u Starom gradu na Hvaru

Iako neki, poput američkog predsjednika Donalda Trumpa, negiraju klimatske promjene, one su očigledne jer ih iz godine u godinu osjetimo. Naravno, Hrvatska nije iznimka pa promjene i mi osjećamo – ljeta su sve toplija i duža, prave jeseni kao da nema, razina mora raste, a dijelovi ekosustava izumiru. Što se klime i globalnog zatopljenja tiče, prognoze nisu dobre, kako za Hrvatsku, tako ni za cijeli svijet. Upravo je o budućnosti u tom kontekstu u hotelu “Park” u Splitu govorio domaći znanstvnik Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora sa Instituta za oceanografiju i Ribarstvo u Splitu. “Klimatske promjene: Što se događa s Jadranskim morem?” naziv je predavanja koje je Vilibić održao na poziv Rotary Cluba Split.

Splitski znanstvenik govorio je o klimatskim promjenama koje pogađaju i HrvatskuFoto: screenshot YouTube

“Teško je reći što nas točno čeka za sto godina, ali na temelju klimatskih promjena koje se u ovom trenutku događaju možemo predvidjeti što nam budućnost donosi. Globalne promjene koje su zabilježene jesu porast temperature i razine mora te smanjenje ledenog i snježnog pokrivača. Svjedoci smo ekstremnih događaja, poput poplava u Veneciji. Sve češći su i toplinski valovi poput onog iz 2010. godine koji je pogodio Moskvu, gdje su 30-ak dana mjerene temperature između 35 i 40 stupnjeva”, prenosi Slobodna Dalmacija Vilibićevu izjavu.

UPOZORENJE UGLEDNOG KLIMATOLOGA: ‘Razmislite dvaput ako kupujete nekretnine prvi red do mora, zna se već koja su mjesta najrizičnija’

Visoke temperature i požari

Znanstvenik je za primjer ekstremnih događaja istaknuo one koji su pogodili dalmatinsko područje pa je spomenio poplavu u Zadarskoj županiji i požar u Splitu, oba događaja otprije dvije godine. Vilibić predviđa da će na Jadranu doći do promjene, odnosno do insolacije, što znači da će temperature rasti. To se posebno odnosi na ljetne mjesece te naglasio da možemo osjetiti iz godine u godinu da je ljeto sve duže. Kaže da je u povijesti mjerenja, u desetljeće najtoplijih godina izmjereno je u posljednjih 20 godina.

Znanstvenik ističe da usrednjeni regionalni modeli za 2100 godinu daju porast temperature zraka na Jadranu od oko četiri stupnja zimi, a po ljeti pet stupnjeva. Dodaje kako se i oborine mijenjaju i da dolazi do smanjenja oborina u ljeto i jesen, dok su one u porastu tijekom zime. Upravo su smanjenje oborina i povišenje temperature povećavaju rizike od požara, dok u cijelom jadranskom obalnom području raste indeks opasnosti od požara. Naravno, utjecaj na naš turizam imaju upravo klimatske promjene pa se sada može vidjeti da povećanje prosječne temperature tijekom ljeta produljuje turističku sezonu, piše Slobodna Dalmacija.

“Porast temperature mora utječe i na morski ekosustav. Dolaze nam nove ribe u Jadran, a neke autohtone nestaju, što zbog klimatskih promjena, ali i zbog izlova. Porast temperature mora i saliniteta produžit će sezone rasta i skratiti uzgojni ciklusi toploljubnih vrsta (orada i mediteranska dagnja), ali će imati i negativni utjecaj na primjer na lubina i europsku plosnatu kamenicu koje su vrste hladnijih mora”, rekao je Vilibić s Laboratorija za fiziku.

SREDIŠTE RIJEKE JE I DANAS POTPUNO POPLAVLJENO! ‘Slivnici se redovito čiste, ali, nažalost, na vremenske prilike ne možemo utjecati’

Porast razine mora predstavlja opasnost za gradove na Jadranu

Poplave u nekim dijelovima Dalmacije koje su se dogodile prošli tjedan rezultat su olujnog juga koje je došlo u taj dio zemlje. Ipak, Vilibić ističe kako jačina nevremena neće toliko značajno rasti, ali naglašava da je problem porast razine mora. Govori da se u budućnosti na globalnoj razini predviđa porast razine mora od 40 do 120 centimetara, što treba nastupiti za 100 godina. Znanstvenik tvrdi da je dio dalmatinskih gradova već sada ugrožen pa spominje Dolac, najstariji dio Šibenika koji je redovito poplavljen, kao i dio Trogira te riva u Starom gradu na Hvaru. Naveo je Vilibić i nedavnu poplavu na cijeloj omiškoj plaži te onu u Dioklecijanovim podrumima. More će u budućnosti ići na gore, objašnjava znanstvenik te dodaje da je delta Neretve najugroženije područje u Hrvatskoj.

“Dugoročno gledano, na vremenskoj skali od stotinjak ili više godina, ‘prvi red do mora’ u Dalmaciji će se morati iseliti. Do tada će biti moguće dijelom štititi tu obalu, no ulaganja u zaštitu će morati biti značajna”, rekao je Vilibić. U dubrovačkom akvatoriju pokrat otoka Sveti Andrija izmjeren je najviši val na Jadranu i to otkada je mjerenja. Bio je visok 10,87 metara, no znanstvenik objašnjava kako procjene za stotinjak godina predviđaju da će se do 13 metara popeti valovi u sjevernom i južnom Jadranu.

“Nisu svi dalmatinski gradovi isti, ali činjenica je da je došlo do porasta razine mora u odnosu kada su oni izgrađeni, tako da je neminovno da se suočavamo s poplavama na nekim dijelovima dalmatinske obale”, prenosi Slobodna Dalmacija zaključak Ivice Vilibića.

OPĆI KAOS U DALMACIJI: Orkanski vjetar u Dubrovniku čupao stabla, u Splitu fasadu sa škole i rasvjetu, a u Omišu nestala popularna plaža

Povratak na Net.hr