'SVI ŽELE DRŽAVNI NOVAC'

UGLEDNI PROFESOR O ‘NACIONALNOJ MIROVINI’: ‘Može se dogoditi da ćemo vlasniku dvaju apartmana na moru davati 800 kuna mjesečno’

‘U slučaju ove naknade trebate imati prihode po članu kućanstva manje od 800 kuna, ali kod nas su ljudi jako kreativni u izvrdavanju takvih stvari, falsificiranju iskaza i sličnom. Moguće je da se i na taj način dio ljudi javi za tu naknadu, kod nas ne postoje neke čvrste moralne ograde kada je u pitanju državni novac’, kaže profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojko Bežovan

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

SVE JE SPREMNO ZA UVOĐENJE NACIONALNE MIROVINE: Evo tko sve ima pravo na nju, koliko ona iznosi i kada kreću prve isplate

‘Centre za socijalnu skrb nitko nije konzultirao, a najupućeniji su’

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava očekuju da će u prvoj godini primjene biti oko 19.700 korisnika te da će za tu svrhu iz državnog proračuna (ne iz mirovinskog fonda!) biti potrebno izdvojiti oko 132 milijuna kuna. Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna.

O naknadi za starije osobe, koja se puno ne razlikuje od zajamčene minimalne naknade (tzv. socijalne pomoći) razgovarali smo s prof. dr.sc. Gojkom Bežovanom s Pravnog fakulteta u Zagrebu, stručnjakom za socijalnu politiku, koji je bio član radne skupine za izradu tog nacionalnog projekta.

NET.HR: Smatrate li da će ova naknada, kao svojevrsni hibrid mirovine i socijalne naknade, ispuniti svrhu?

BEŽOVAN: Jako je dvojbeno kakvu će to svrhu ispuniti, jer prethodno nisu ostvareni odgovarajući uvidi. Ministarstvo je napravilo izvjesne uvide na način kako to rade neke druge zemlje, ali u ovom slučaju nas puno ne zanima što rade Skandinavci. Kada sam bio u radnoj skupini, sam sâm, na svoju ruku, konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. To su bila četiri centra u četirima različitim dijelovima zemlje, urbana i ruralna. Oni su bili začuđeni kako to da ih nitko nije konzultirao da i oni nešto kažu o ovom programu. To vam je taj hrvatski problem – kad radite neki propis zaobilazite ljude koji vam mogu dati relevantne informacije.

Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća.

VODIČ KROZ NACIONALNU MIROVINU: Kreće naknada od 800 kuna, zna se tko će je i kada dobiti, a stručnjak za Net.hr pojašnjava detalje

‘Kada se kod nas nudi državni novac, svi ga hoće uzeti’

NET.HR: Je li u konačnici trebalo uvesti još neke kriterije za dodjelu te naknade?

BEŽOVAN: Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju
apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere.

NET.HR: Je li tu naknadu trebalo izuzeti iz mirovinskog sustava? Čitavu proceduru, naime, vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

BEŽOVAN: Kao član radne skupine zagovarao sam da se mirovinski sustav ne bavi ovime, nego da uredi za mirovinsko osiguranje prepuste to centrima za socijalnu skrb. To mišljenje zagovarala je većina članova radne skupine koji su dolazili iz stručnih krugova. Centri, po prirodi svoga posla, najbolje poznaju potencijalnu populaciju. Mi imamo situaciju da se dječji doplatci dijele u uredima za mirovinsko osiguranje. Slovenci su taj doplatak prenijeli na centre za socijalnu skrb, jer onaj tko je kandidat za dječji doplatak na neki način dolazi iz populacije koja moguće ostvaruje i neka druga prava kod njih. U slučaju ove naknade trebate imati prihode po članu kućanstva manje od 800 kuna, ali kod nas su ljudi jako kreativni u izvrdavanju takvih stvari, falsificiranju iskaza i sličnom. Moguće je da se i na taj način dio ljudi javi za tu naknadu. Kod nas ne postoje neke čvrste moralne ograde kada je u pitanju državni novac. Kada se nudi, svi ga hoće uzeti. Dakle, centri bi bili puno odgovorniji, učinkovitiji i djelotvorniji u ovom poslu, štoviše, oni poznaju potencijalne primatelje, znaju s njima razgovarati, ali pitanje je zašto naše vlasti ne daju sa sobom razgovarati?

DETALJI PROJEKTA ‘NACIONALNA MIROVINA’: Uvođenje je predviđeno 1. siječnja 2021.; evo koliko će iznositi minimalna naknada

‘Ovo nije nacionalna mirovina, mirovinu moramo zaraditi radom’

NET.HR: Može li uvođenje ove naknade dovesti u pitanje pravednost mirovinskog sustava?

BEŽOVAN: U našem mirovinskom sustavu ima puno nepravdi, koje nisu poznate u javnosti jer naša javnost radije razgovara o nabavi borbenih aviona. Ne razgovara se o tome kako ljudi žive, kakve su im potrebe i kako ih mogu pokriti od svojih prihoda. Te se teme sustavno guraju u stranu. U sustavu socijalnih naknada imate čitav niz nelogičnosti koje su onda izvor nepravdi. Recimo, možete živjeti u nekoj općini koja ima relativno visoke prihode, na primjer od turizma, pa će vam vlast pred lokalne izbore dati u džep par stotina kuna da zapravo za njih glasujete, a pritom će reći da pomažu umirovljenicima.

Ili, takve općine i gradovi, iz razvijenih dijelova zemlje, trajno daju socijalne naknade o kojima građani iz potpomognutih područja ne mogu niti sanjati. To ruši, između ostalog, i europski koncept jačanja socijalne kohezije u zemlji! A u Sloveniji, recimo, gradonačelnik vam ne može dati novčanu socijalnu pomoć, već se to može jedino kroz jedinstveni socijalni sustav. Znači, ne mogu se kupovati glasovi na način kako se kod nas radi.

NET.HR: Znači, želite reći da se u ovaj projekt ušlo pomalo naprečac i nepripremljeno? 

BEŽOVAN: Meni se čini da je ovo pomalo i jedan eksperiment. Da se kvalitetno pripremio materijal, moglo se utvrditi prototipove osoba koje će to primati, mogli smo vidjeti njihovu potencijalnu regionalnu distribuciju, ali nije bilo volje za takav vid pripreme dokumenta. Uistinu trebamo naći građane kojima je opravdano dati takav oblik socijalne pomoći. To nije nikakva nacionalna mirovina, to je efektivno socijalna pomoć starijim osobama bez mirovine i drugih primanja. Mirovinu moramo zaraditi svojim radom, moramo raditi minimalno 15 godina da bismo zaradili mirovinu. Mirovine nisu prirodna pojava, premda se to kod nas nekada čini. A socijalne naknade će vam država dati ako procijeni da ste socijalno ugroženi i da bi vas to moglo dovesti u situaciju koja bi bila štetna i po vas i po vašu obitelj, a moguće i po cijelu zajednicu. Ali, ponavljam, u Hrvatskoj postoji jako veliki misterij oko dohodovnog i imovinskog cenzusa te to često ruši povjerenje građana u sustav.

‘PA ZA ŠTO SMO MI RADILI 38 GODINA? ISPADA DA SMO BUDALE’: Umirovljenici ogorčeni zbog uvođenja nacionalne mirovine

Povratak na Net.hr