Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DEBATA NA NET.HR-U

UGLEDNI POVJESNIČARI O POVRATKU TITA NA PANTOVČAK: ‘Diktatoru tamo nije mjesto, koga briga što ga je gore držao Tuđman’

Hoće li Zoran Milanović ili ne vratiti bistu Josipa Broza Tita na Pantovčak i je li Tito osoba kojoj je mjesto u Uredu predsjednika Republike Hrvatske? Za Net.hr govore Ivo Banac, Hrvoje Klasić, Ante Nazor i Tvrtko Jakovina

Dok se čeka inauguracija novoizabranog predsjednika Republike Zorana Milanovića i njegovo useljavanje u službenu rezidenciju na Pantovčaku, javnost se bavi nagađanjima o tome kakvu će Milanović imati kohabitaciju – tvrdu ili meku – s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, tko će mu biti savjetnici, ali i pitanjem hoće li u Ured predsjednika vratiti bistu Josipa Broza Tita. Podsjetimo, Titovu bistu, rad slavnog kipara Antuna Augustinčića, otamo je maknula još uvijek aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a to je bilo jedno od njezinih predizbornih obećanja u kampanji 2014. godine.

Sredinom ožujka 2015. godine Grabar Kitarović je predala umjetnička djela i ostale artefakate iz zaostavštine Josipa i Jovanke Broz iz Predsjedničkih dvora na korištenje Muzejima Hrvatskog zagorja. “Tito je bio diktator”, kazala je tada Grabar Kitarović objašnjavajući svoj čin koji je naišao na podijeljene reakcije javnosti.

Titova bista na PantovčakuFoto: Pixsell

HOĆE LI MILANOVIĆ VRATITI TITOVU BISTU NA PANTOVČAK? ‘Nije smetala ni Tuđmanu ni Mesiću, bih bio sretan da se vrati’

Zaslužuje li Tito mjesto u Predsjedničkim dvorima?

Titova bista nalazila se u Uredu predsjednika za vrijeme Franje Tuđmana u devedesetima i u vrijeme oba mandata Stjepana Mesića od 2000. do 2010. godine, a zadržao ju je i Ivo Josipović koji je tamo stolovao do 2015. godine. Često se kao protuargument zahtjevima političke desnice da se Tita simbolički izbaci iz javnog prostora, a time i s Pantovčaka, isticala činjenica da sâm Tuđman tijekom devedesetih to nije učinio, kao što nije dopuštao niti preimenovanje Trga maršala Tita u Zagrebu. Nakon što je Grabar Kitarović “detitoizirala”, a time dijelom i detuđmanizirala Pantovčak, ondje su ostale biste kralja Tomislava, Ivana Mažuranića, Alojzija Stepinca, Ruđera Boškovića, Ante Starčevića, Stjepana Radića i Franje Tuđmana. Pobjedom SDP-ovog kandidata Milanovića na predsjedničkim izborima, počela se razmatrati mogućnost povratka Titove biste u Ured predsjednika RH.

Sam Milanović rekao je kako o tome ne razmišlja, a bi li Milanović trebao povući taj potez te zaslužuje li Tito simboličko mjesto na Pantovčaku, upitali smo ugledne hrvatske povjesničare Hrvoja Klasića, Ivu Banca, Tvrtka Jakovinu i Antu Nazora.

GRABAR-KITAROVIĆ U BERLINU: ‘Tito je bio diktator. Njegova bista bit će smještena na prikladno mjesto’

HRVOJE KLASIĆ: ‘TUĐMAN JE TOM BISTOM POKAZAO KAKVU HRVATSKU ŽELI’

Hrvoje Klasić (foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL)

“Najprije trebamo poći od toga zašto je bista Josipa Broza Tita bila postavljena na Pantovčaku. Ona je tamo bila isključivo zbog želje Franje Tuđmana koji je, stavljajući Titovu bistu uz biste Radića i Starčevića, htio pokazati kakvu Hrvatsku, ali i kakav HDZ želi. A želio je spojiti sve najbolje od Starčevićevog inzistiranja na hrvatskom državnom pravu i idejama Francuske revolucije, Radićevog republikanstva te najboljega što je dala hrvatska ljevica. Tuđman se nikada nije htio odreći onog najboljeg od hrvatske ljevice, što ne znači da nije kritzirao i sve ono najgore od nje. Čin predsjednice Grabar Kitarović bio je jedan od važnijih činova detuđmanizacije i otklona od originalnog nastojanja Franje Tuđmana da se uvažavaju i iskustva ljevice. Primjerice, u govoru na Prvom općem Saboru HDZ-a 1990. godine on niti jednom riječju nije spomenuo demokršćanstvo, ali je u nekoliko navrata spomenuo zasluge hrvatske ljevice i Josipa Broza Tita.

Što se vraćanja Titove biste tiče, prepustio bih Milanoviću taj simbolički čin. Mimo toga, nadam se i vjerujem da će (Milanović) biti dosljedan i nedvosmislen u obrani vrijednosti antifašizma, ali i vrijednosti hrvatske ljevice 20. stoljeća te time pokazati koliko je Grabar Kitarović bila loša u suočavanju s prošlošću. Ne samo da je svojim postupcima, uključujući i micanje Titove biste, dovela u pitanje ovdašnju antifašističku i ljevičarsku tradiciju, nego je ponekad ulazila u revidiranje pa čak i slavljenje nekih događaja i ličnosti iz perioda NDH. U tom smislu, mislim da je vraćanje ili nevraćanje biste puno manji problem u cijeloj priči”, kazao je dr. sc. Hrvoje Klasić, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

IVO BANAC: ‘DIKTATORU NIJE MJESTO UZ DEMOKRATSKOG PREDSJEDNIKA’

Ivo Banac (foto: Marko Prpić / PIXSELL)

“Vraćanje biste Josipa Broza na Pantovčak ne bi bilo dobro. No, također sam siguran da Zoran Milanović to neće učiniti jer i sam vidi da bi to unijelo nove podjele, što mu u ovom trenutku ne treba. Osim toga, on je upotrijebio jednu vrlo znakovitu definiciju, rekavši da Predsjednički dvori nisu muzej. I doista, kada bismo od mjesta gdje predsjeda šef države napravili muzej, morali bismo biti izuzetno selektivni u svemu onome što bismo trebali predstaviti. A što se tiče tvrdnji da je Titova bista bila na Pantovčaku za vrijeme Tuđmana… Koga briga što je Tuđman tamo držao?! To je davno prošlo vrijeme. Možda je on imao nekih svojih razloga, ali oni koji objektivno misle o našoj prošlosti znaju da jednom diktatoru nije mjesto tamo gdje predsjeda jedan demokratski izabrani predsjednik”, ustvrdio je prof. dr. sc. Ivo Banac, profesor emeritus na američkom sveučilištu Yale.

TVRTKO JAKOVINA: ‘TITU JE MJESTO NA PANTOVČAKU, ALI MILANOVIĆ GA NE BI TREBAO VRATITI’

Tvrtko Jakovina (foto: Igor Kralj / PIXSELL)

“Ako me pitate nedostaje li među poprsjima na Pantovčaku i ono najvažnije političke figure u hrvatskoj povijesti kroz nekoliko tisućljeća, rekao bih – da. Ako me pitate bi li to trebao biti potez novoizabranog predsjednika u situaciji kada je politika njegove prethodnice i HDZ-a potpuno normalizirala ekstremno desne stavove i bi li to bilo pragmatično s njegove strane, mislim da – ne. Tito tamo sigurno nedostaje, ali ne znam bi li njegov povratak učinio dobro Milanoviću, a možda i izgradnji boljeg društva. Ima načina na koji se Hrvatska može ponovno unormaliti s dosljednim spominjanjem onoga što Hrvatski sabor s HDZ-om ne čini. Primjerice, obilježavanjem Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, prisjećanjem na tisuće stradalih Hrvata u bitkama na Sutjesci i Neretvi, podsjećanjem na Vladimira Nazora i Ivu Lolu Ribara… Za Milanovića će biti pragmatično da se ta stvar ne dira. A da sam na njegovu mjestu ja bih Vilu Zagorje, što se tiče umjetnosti, uredio tako da bude odraz jedne moderne zemlje, a ne zemlje u kojoj ćemo licitirati povijesnim figurama”, kazao je dr. sc. Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

ANTE NAZOR: ‘NI TITU NI PAVELIĆU NIJE MJESTO U JAVNOM PROSTORU’

Ante Nazor (foto: Patrik Macek / PIXSELL)

“Ne bih to komentirao dok Milanović tamo ne stavi bistu. Pustimo ga da povuče prve poteze i imenuje savjetnike. Mogu jedino reći da Titu nije mjesto u javnom prostoru, niti ikome tko je bio na čelu totalitarnih sustava. Ni Titu ni Paveliću! Nije primjereno veličati totalitarne sustave i njihove vođe”, kratko nam je odgovorio dr.sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata.

TITOVA UNUKA OPRALA SVE ZBOG BISTE NA PANTOVČAKU: ‘Imate jeb*** sreću da vaš predak nije isklesan’

Povratak na Net.hr