Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KONTROVERZNI SKUP

UGLEDNI POVJESNIČAR O NOVOJ IDEJI BISKUPA ZA BLEIBURG: ‘Tragično za Hrvatsku, ekstremisti žele baš to jer im je NDH važnija od žrtava’

‘Pritisak i prigovori Austriji da učini nešto po pitanju komemoracije u Bleiburgu vjerojatno su već neko vrijeme dolazili iz različitih krugova. U Austriji su procijenili da im se više isplati ono što će napraviti, što će hrvatskoj desnici zabiti prst u oko, nego da isto učine svojim sličnim desnim krugovima’, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina

Sutra se na Lojbaškom polju kod Bleiburga održava komemoracija povodom 74. godišnjice pokolja koji su u svibnju 1945. godine, po završetku Drugog svjetskog rata, iz odmazde počinili pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije nad zarobljenim pripadnicima kolaboracionističkih vojski i postrojbi, ponajviše ustaša, zatim četnika, belogardejaca i drugih, ali i velikog broja civila.

Brojke variraju, no procjenjuje se da je na poratnim križnim putevima, čija se kulminacija dogodila kod Bleiburga, stradalo pedesetak tisuća Hrvata. U doba Jugoslavije komemoracija u Bleiburgu održavala se, razumljivo, bez velike pompe. To se 1990. godine promijenilo, a naročito od 1995. kada je pokroviteljstvo nad tim skupom preuzeo Hrvatski sabor.

ODOBRENA KOMEMORACIJA U BLEIBURGU, NO… Austrijanci odbili želje iz Hrvatske, a organizator strahuje i od prekidanja skupa

Komemoracija je postala politički instrumentalizirana

S vremenom je taj izvorno vjerski skup u Južnoj Koruškoj dobio velik ideološki i politički naboj. Zbog ustaške ikonografije i revizionističkih poruka koje su otamo stizale, komemoracija za bleiburške žrtve dobila je etiketu “fašističkog skupa” odnosno događaja na kojem se rehabilitira ustaški pokret, žali za Nezavisnom državom Hrvatskom te općenito iskazuje povijesni revizionizam. Zbog toga su austrijske vlasti, i civilne i crkvene, odlučile ove godine biti rigoroznije i spriječiti takve pojave. Nakon što su lokalne crkvene vlasti zabranile održavanje mise, skup u organizaciji Počasnog bleiburškog voda nije više vjerski događaj i smatra se civilnim okupljanjem.

Očito je da su pritisci na Hrvatsku zbog komemoracije kod Bleiburga zbog njene, kako kažu, političke instrumentalizacije, vremenom postajali sve veći te su kulminirali ovogodišnjim rigoroznim zahtjevima i pravilima za njeno održavanje s austrijske strane. Povjesničara Tvrtka Jakovinu, profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, to ne čudi. Pritisak austrijskih vlasti na organizatore komemoracije on tumači time što su skup u Bleiburgu i parole koje su se ondje čule proteklih godina bili izravno upereni protiv onoga što Europa jest i na čemu je nastala, a to je pobjeda nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

ODOBRENA KOMEMORACIJA U BLEIBURGU, NO… Austrijanci odbili želje iz Hrvatske, a organizator strahuje i od prekidanja skupa

Komemoracija na Bleiburgu (PIXSELL)

‘Hrvatska je među zemljama kojima se može prigovarati’

“Ono što se ondje dosad čulo i vidjelo bilo je upereno protiv zajedništva europskih naroda koje je izraslo na završetku Drugog svjetskog rata. S druge strane, otvoreno bih rekao da su međunarodne pozicije Hrvatske iz godine u godinu postajale sve slabije. Stoga je i ovo pokazatelj odnosa snaga u kojem ono što vam smeta kod mnogih samo nekima možete prigovarati. Hrvatska je u kategoriji zemalja kojima se takvo što može prigovarati, a vidljivo je i po svemu što se ove godine događa oko Bleiburga. U Austriji su ponajprije reagirali iz vlastitih razloga. Pritisak i prigovori Austriji da učini nešto po pitanju komemoracije u Bleiburgu vjerojatno su već neko vrijeme dolazili iz različitih krugova. U Austriji su procijenili da im se više isplati ono što će napraviti, što će hrvatskoj desnici zabiti prst u oko, nego da isto učine svojim sličnim desnim krugovima”, kazao nam je Jakovina.

U tom smislu Jakovinu ne iznenađuje niti činjenica da na sutrašnjoj komemoraciji neće biti nitko iz samog državnog vrha. Iako je Hrvatski sabor pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, predsjednik Sabora Gordan Jandroković ondje šalje svoga izaslanika, HDZ-ovog zastupnika Antu Sanadera. Sam Jandroković jučer je bio u Teznom, Bleiburgu i Macelju i na tamošnjim spomen-obilježjima odao počast žrtvama križnog puta. I predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u Bleiburg je također otišla odati počast sama, prošle srijede.

U Bleiburgu neće biti ni premijera Andreja Plenkovića koji će, kao i prošle godine, u ime Vlade ondje poslati ministra branitelja Tomu Medveda. Jandrokoviću i Plenkoviću u tom smislu dobro se preklopilo u kalendaru što sutra u Zagrebu HDZ održava središnji predizborni skup za europske izbore, a na koji će doći njemačka kancelarka Angela Merkel i kandidat europskih pučana za predsjednika Europske komisije Manfred Weber.

DRŽAVNI VRH NE IDE U BLEIBURG: Ostaju u Zagrebu zbog Angele Merkel; evo koji će političari otići u vlastitom aranžmanu

povjesničar Tvrtko Jakovina (foto: PIXSELL)Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

‘Važnije im je da plaču nad sudbinom NDH nego žrtava’

Dok s vremenom rastu pritisci Austrije, na čijoj se teritoriji održava komemoracija, a posredno su to pritisci iz viših europskih krugova, u Hrvatskoj jača ideja da se komemoracija žrtvama Bleiburga, odnosno križnih puteva trajno preseli u Hrvatsku. Nedavno je umirovljeni gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović iznio prijedlog da se komemoracija održava u Udbini, u tamošnjoj Crkvi hrvatskih mučenika. Jučer je, na konferenciji za novinare Hrvatske biskupske konferencije (HBK), šibenski biskup mons. Tomislav Rogić potvrdio da je Hrvatska biskupska konferencija razmatrala prijedlog umirovljenog biksupa Bogovića da se komemoracija za žrtve Križnoga puta premjesti s Bleiburga na Udbinu, a na pitanje hoće li se to dogoditi dogodine, mons. Rogić kratko je odgovorio: “Vidjet ćemo”.

Povjesničar Jakovina smatra da bi realizacija takve ideje, iako se čini logičnom, zapravo bila tragična po Hrvatsku.

“Mislim da bi i oni koji najgorljivije zagovaraju Bleiburg kao simobličko mjesto najviše voljeli da se komemoracija preseli u Hrvatsku. To bi tada bilo pravo mjesto gdje bi se onda moglo govoriti i ponašati bez ikakvih ustručavanja, točno onako kako se oni koji svih ovih godina dolaze u Bleiburg žele ponašati. Ako bi se to dogodilo, mislim da bi to bilo tragično i loše jer bi Hrvatsku još više zatvorilo unutar sebe. Međutim, ekstremni hrvatski nacionalizam i jest tog tipa. On se želi ponašati na taj način i u tom smislu smeta mu pozornost kakvu ima u Bleiburgu. Tom nacionalizmu je važno plakati i oplakivati sudbinu Hrvatske. Stoga će biti loše ako se komemoracija preseli u Hrvatsku jer bi to onda bio jedan zatvoreni krug u kojem će sami sebi govoriti, ali neće imati simbolično mjesto kakvo je Bleiburg. Jer, Bleiburg jest mjesto simbolike, ali ne za ono što oni žele. Njima je važnije da plaču nad sudbinom NDH, nego nad sudbinom žrtava”, kazao je Jakovina.

TRI GODINE ZATVORA ZA HRVATA UHIĆENOG U BLEIBURGU: ‘Previše sam popio, a u Bleiburgu su mi stradali djed, rođak i ujak’

Povratak na Net.hr