Udruga Glas poduzetnika (UGP) smatra da će Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) kako ga je predložila Vlada uništiti šanse za gospodarski oporavak, te poziva na korjenitu izmjenu tog dokumenta. Kako bi NPOO imao veći učinak prioritet treba dati ulaganjima u privatni sektor, kaže se u UGP-ovu priopćenju objavljenom u petak.
Poduzetnici smatraju da NPOO neće usmjeriti dovoljno sredstava malim i srednjim tvrtkama i da će se to loše odraziti na cjelokupno gospodarstvo.
Sredstva će se ulagati u slabo efikasne javne tvrtke
Za razliku od drugih zemalja, dodaju, Hrvatska većinu sredstava iz NPOO-a ne namjerava usmjeriti gospodarstvu i najviše pogođenim tvrtkama, sektorima i građanima. Sadašnji NPOO oslanja se uglavnom na projekte državne i lokalne samouprave te na projekte s niskim i dugoročnim povratom, a negdje i s negativnim povratom, što je suprotno načelnom cilju brzog oporavka, kažu u UGP-u.
Točno je, dodaju, da NPOO predviđa distribuciju 54 posto sredstava za gospodarstvo i 46 posto za reforme u javnom sektoru, no unutar 54 posto potpora za gospodarstvo uključeni su projekti otpadnih voda, gospodarenja otpadom, izgradnja cesta i prometne infrastrukture, što znači ulaganje sredstava u javne tvrtke koje su do sad pokazale nisku efikasnost.
'NPOO nije usmjeren na pomoć privatnom sektoru'
"Prema tome, možemo slobodno reći da NPOO nije usmjeren na pomoć privatnom sektoru te poticanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ništa u postojećem planu nije orijentirano na brz oporavak domaće potražnje, na ulaganje u projekte visokog povrata i na tehnološke inovacije", kažu u poduzetničkoj udruzi.
Pozivaju na stavljanje prioriteta na ulaganja u privatni sektor i fokusiranost na projekte visokog povrata, uz praćenje povrata uloženih sredstava i fiskalnih učinaka. Dodaju da uz to treba onemogućiti koruptivne kanale distribucije sredstava i politički preferiranih projekata.
Šest područja ukupne vrijednosti 49 milijardi kuna
Vlada je prošli tjedan predstavila sažetak NPOO-a od 2021. do 2026. godine, koji sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna. Od toga je 54 posto namijenjeno projektima u gospodarstvu, 15 posto u obrazovanju, znanosti i istraživanju, 12 posto obnovi zgrada, 10 posto javnoj upravi i pravosuđu, pet posto zdravstvu i četiri posto tržištu rada i socijalnoj zaštiti.
To su ujedno šest područja koja su obrađena u dokumentu u kojemu se kao lajtmotiv kroz sva područja provlače digitalizacija i zelena energetska tranzicija.