Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U sljedećih 20 godina nestat će gotovo 50% zanimanja

‘U 21. stoljeću znanstvena politika je temelj ukupne politike, jer znanost ulazi u sve. Stalno govorim studentima da politika prodire u sve, ali sve prodire u politiku, a znanost je glavna u tome’, kaže akademik dr.sc. Ivo Šlaus, koji će iduće dvije godine predsjedati Svjetskom akademijom umjetnosti i znanosti.

Akademik dr.sc. Ivo Šlaus, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković (u području fizike čestica i nuklearne fizike), u intervjuu za Novi list komentirao je odgovornost znanstvenika za budućnost i dobrobit čovječanstva, priče o ‘odljevu mozgova’ kad uđemo u EU te problemu (ne)zaposlenosti.

“U 21. stoljeću znanstvena politika je temelj ukupne politike, jer znanost ulazi u sve. Stalno govorim studentima da politika prodire u sve, ali sve prodire u politiku, a znanost je glavna u tome. Često se smatra da su znanost i kultura nadgradnje. To je posve pogrešno. Znanost je temelj svega i mjerilo svega jer jedino što je sigurno čovjek uspješno napravio je znanost (umjetnost traži opširniju raspravu). Tijekom 20-godišnje povijesti znanstvena politika uglavnom nije dorasla zahtjevima Hrvatske. Svim iznimnim studentima treba omogućiti nastavak studija, recimo put do doktorata znanosti. Strah od previše doktora nije osnovan – treba nam bar pet puta više stvarnih doktora znanosti koji stvaraju, kritiziraju i analiziraju, imaju ideje i svijet ih prepoznaje kao lidere”, komentirao je Šlaus znanstvenu politiku u Hrvatskoj.

Nema razloga za odljev mozgova

Na pitanje o pesimističnim najavama da će ulazak u EU pokrenuti novi odljev znanstvenika i stručnjaka, Šlaus je kazao kako za to nema razloga. “Hrvatski znanstvenici uvijek su odlazili u inozemstvo i tamo radili. Ja sam proveo bar deset godina radeći na mnogim svjetskim univerzitetima. Dapače, naše vodeće znanstvene institucije potiču naše znanstvenike da istražuju koristeći svjetske centre, ali naravno, ne prekidajući intenzivan odnos i sa svojom izvornom institucijom u Hrvatskoj i s našom domovinom. Neki odluče živjeti vani, ali mislim da će taj postotak čak biti manji našim ulaskom u EU. Bitno je da naši znanstvenici imaju odlične uvjete za svoj rad”, kazao je.

Zanimljiva je Šlausova tvrdnja da je zastarjelo mjeriti rejting države po BDP-u, te da je bolji pokazatelj stopa zaposlenosti.

Rejting mjeriti po stopi zaposlenosti, ne BDP-u

“Suvremenu ekonomiju obilježavaju ne samo financijske i ekonomske krize nego i to što čovjek proizvodi smeće i štetu tako da je tzv. ekološki otisak 30 posto veći nego što Zemlja može apsorbirati. Prednost BDP-a je da je vrlo jednostavan i mjeri ekonomsku aktivnost bez obzira na to je li štetna, poput proizvodnje oružja, ili korisna kao proizvodnja hrane, lijekova ili istraživanja. Moramo razviti indikatore koji mjere što je u ekonomskom životu bitno”, kazao je Šlaus.

“Zaposlenje je ekonomski ekvivalent političkih prava, npr. prava na izbor. Postotak zaposlenih u EU je niži od 65 posto, a cilj je dostići 75 posto. U Hrvatskoj je zaposlenost i niža. Postotak zaposlenosti je relativno jasan, promptan i točan indikator, pa zagovaram njegovo korištenje. No i to je statistički pokazatelj i nipošto ne znači da traži da se svako radno mjesto održava vječno. Brzi razvoj prouzrokuje brze promjene: one se mijenjaju i nemoguće je stalno raditi isto. U sljedećih 20 godina gotovo 50 posto sadašnjih zanimanja bit će zastarjelo pa će nestati ili tražiti mnogo manji broj radnika, a ‘rodit’ će se mnoštvo drugih. Sigurno će trebati sve više obrazovanja i to naročito cjeloživotnog obrazovanja”, zaključio je akademik.

Povratak na Net.hr