"Puška je osnovno streljačko oružje namijenjeno uništavanju neprijatelja vatrom, a u borbi izbliza ubodom noža ili udarcem kundaka."
Da današnji nadobudni roditelj čuje svoje dijete, sedmaša ili osmaša, kako izgovara gornju rečenicu učeći naglas, vjerojatno bi silno zabrinut, s visoko podignutim obrvama, upitao ga: "Što ti to učiš? Kakve su to gluposti?"
No davno nekad, prije 40 i više godina, ovdašnji su učenici viših razreda osnovne škole mučili se učeći naizust baš tu rečenicu, definiciju puške. U sklopu predmeta Prva pomoć i zaštita (PPiZ) - jednog od onih u međuvremenu izbačenih iz školskih programa - imali su i tu lekciju: Puška. A u sklopu nje učili su karakteristike brzometne, poluautomatske, automatske i snajperske puške, kao što se vidi na slici stranice iz udžbenika "Prva pomoć i zaštita" za sedme i osme razrede osnovne škole s početka 1980-ih.
U osnovnoj školi rastavljali 'papovku', a u srednjoj pucali iz nje
I ne samo to. Stariji koji pamte, uključujući potpisnika ovog teksta, sjetit će se kako su na školskim satima spomenutog predmeta učenici uvježbavali rastavljanje i sastavljanje prave poluatomatske puške, tzv. "papovke", a za što su dobivali i ocjene. Iz tih pušaka, srećom, nisu morali pucati. To je bilo na rasporedu tek u srednjoj školi, u okviru još jednog predmeta u međuvremenu izbačenog iz školskih programa - Obrane i zaštite. Točnije - Općenarodne obrane i društvene samozaštite, ili skraćeno: ONO i DSZ.
Iz Rusije ovih dana stiže vijest da je tamošnje ministarstvo obrazovanja odlučilo od iduće godine u programe srednjih škola i fakulteta uvrstitit temljenu vojnu obuku. U Hrvatskoj ima zagovornika vraćanja u škole predmeta, odnosno sadržaja koji bi se dijelom naslanjali na nekadašnji PPiZ te ONO i DSZ. Naravno, bez ideološkog konteksta kakav je tada bio nametnut u školskim programima. Iz donje slike je na prvi pogled jasno koliko je čak i Prva pomoć i zaštita (o Obrani i zaštiti da se i ne govori) bila školski predmet opterećen ideologiziranim sadržajima. Već na drugoj stranici udžbenika učenika je dočekivala crno-bijela fotografija ranjenog druga Tita tijekom bitke na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu.
Ima li za dijelove PPiZ-a i ONO i DSZ-a mjesta u današnjim kurikulima?
S druge strane, PPiZ nije samo bio školski predmet gdje se učilo baratati oružjem, rasklapati i sklapati puške. Učilo se učenike i nekim korisnim znanjima i vještinama poput pružanja pomoći unesrećenima (previjanje rana, davanje umjetnog disanja i sl.), također i postupanjima u slučaju elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa te, u najgorem scenariju, u slučaju nuklearnog napada. Sjetimo li se nedavnih potresa na Baniji i u Zagrebu, čestih velikih poplava, a i ponovno oživljenog hladnoratovskog zveckanja nuklearnim oružjem, za neke od ovih ''protjeranih'' školskih sadržaja od prije 30+ godina možda ne bi bilo loše osloboditi malo mjesta u današnjim kurikulima. S tim se slaže i Franko Vidović, zastupnik Socijaldemokrata i predsjednik saborskog Odbora za obranu.
"U srednje škole trebalo bi uvesti predmet koji bi pokrivao područje obrane, ali i neka druga područja. Ne bi se zvao Obrana i zaštita, jer to je klizav teren, no pokrivao bi ulogu Hrvatske i zapadnih integracija u današnjem svijetu. Dao bi i osnovna znanja o civilnoj zaštiti, ali i o ustroju vojske i praktički bi educirali mlade kako postupati u slučajevima velikih ugroza i katastrofa. To bi isključivo bio teoretski predmet. Nikakvo oružje u blizini škole ne dolazi u obzir. A u završnom razredu srednjeg obrazovanja, kad su već svi punoljetni, bilo bi dobro da MORH organizira kampove u trajanju od sedam do deset dana gdje bi se i muškarci i žene učili osnovama streljačkog naoružanja i nekim osnovnim vojnim znanjima", kazao je Vidović za Net.hr .
Iz današnjeg kuta gledanja, oba predmeta u pedagoškom su smislu bila prekomjerno ideologizirana i vonjala na bespotrebnu militarizaciju. No istodobno su učenicima davala neka vrlo korisna znanja o kojima se danas eventualno mogu informirati na društvenim mrežama. Naravno, pod uvjetom da su zabavno prezentirana i da ne gnjave dužinom trajanja.
