RASPOREĐENI U TRI DVORANE

IZGLASAN ZAKON O OBNOVI ZAGREBA I OKOLICE: Zastupnici prvi put glasali online, tek četvero bilo protiv

Zbog epidemioloških mjera, glasovat će se u trima dvoranama te videovezom za zastupnike koji se nalaze u samoizolaciji

Glasovanjem o raspravljenim zakonima, među kojima je i zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, Hrvatski sabor u petak će zaključiti dvotjednu izvanrednu sjednicu.

Zbog epidemioloških mjera, glasovat će se u trima dvoranama te videovezom za zastupnike koji se nalaze u samoizolaciji. Klubovi zastupnika sami će odrediti gdje će im zastupnici sjediti, dio će ih biti u sabornici, dio na galeriji, a dio u Maloj vijećnici.

U zakon o obnovi zgrada od potresa, kojeg pogođeni građani s nestrpljenjem očekuju, Sabor bi trebao “ugraditi” 42 amandmana koje je Vlada u potpunosti prihvatila te šest djelomično prihvaćenih amandmana, od njih ukupno 183.

Glasovanje u tijeku

Na početku predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozdravio je zastupnike koji su se spojili videovezom. Dakle, njih pet je u samoizolaciji, a to su Hrvoje Zekanović, Mato Franković, Ante Bačić i Stjepo Bartulica.

“Ušli ste u povijest, pozdrav!”, rekao im je Jandroković, a glasanje je počelo amandmanima koje Vlada nije prihvatila.

Amandmana je bilo 183, a Vladin predstavnik je rekao da će biti prihvaćeno njih 50-ak. Neki će biti prihvaćeni u cijelosti dok će drugi biti djelomično.

SDP-ov Peđa Grbin je prenio kako ima zastupnika koji će glasovati u drugim dvoranama i koji ne nose maske pa je pozvao Jandrokovića da ih upozori.

Jandroković je sve zamolio da stave maske.

Izglasan je Zakon o obnovi Zagreba i okolice

Od 138 nazočnih zastupnika, za zakon je glasovalo njih 124, suzdržanih je bilo desetero, protiv četvero. Broj glasova koje je zakon dobio, govori da su za njega glasovali i oporbeni zastupnici, koji točno, znat će se kad nadležna saborska služba objavi taj podatak.

Zakon definira model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina. Vlasnicima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine, država i županija, grad ili općina u potpunosti će financirati tu obnovu.

Plaćanja iznosa od 20 posto bit će oslobođeni i vlasnici nekretnina ako njihov dohodak u protekloj i tekućoj godini ne prelazi 4000 kuna, a isto vrijedi i za one čija je ukupna imovina na dan potresa vrijedila manje od 200.000 kuna.  Uz ratne vojne invalide, participacije u obnovi oslobodit će se i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom.

U slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu u roku od pet godina, morat će u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija. Obiteljska kuća zakonom je definirana kao stambena zgrada do 400 metara kvadratnih s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan te onaj kojim se omogućuje obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade tako da vlasnik ili suvlasnik podmiri troškove povratka zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije.

Jednom godišnje, do kraja lipnja za prethodnu godinu, Vlada će Saboru morati podnijeti izvješće o učincima zakona o obnovi.

Oštećeno 26.000 zgrada

U potresu 22. ožujka u Zagrebu je oštećeno 25.000 zgrada, u Krapinsko-zagorskoj županiji 409 te 510 u Zagrebačkoj županiji, ukupno 26.000 zgrada.

Oko 1,5 posto oštećenih zgrada javne je namjene, a 98,5 posto su zgrade u privatnom vlasništvu. Razmjeri štete procijenjeni su na oko 86 milijardi kuna, što je oko 60 posto godišnjeg državnog proračuna.

HORVAT MISLI DA JE VLADA PRIHVAĆANJEM AMANDMANA POKAZALA ŠIRINU: ‘To će biti kuharica po kojoj će raditi Fond za obnovu’

Povratak na Net.hr