Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVA PRAVILA

U PRIPREMI NOVI ZAKON O MINIMALCU: Trenutno minimalna plaća ne iznosi ni 40 posto prosječne, ovo su ključne promjene

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže kako sindikati traže postupno povećanje minimalca sve do željenog udjela u iduće tri godine, s tim da bi minimalac sljedeće godine trebao narasti na 46 posto prosjeka – 3880 kuna

Početak sljedeće godine trebao bi donijeti promjene u isplaćivanju minimalne plaće, koja bi se trebala određivati po novim pravilima koje Vlada trenutačno dogovara sa sindikatima i poslodavcima.

Vlada odustaje od pomaganja tvrtkama putem neplaćanja zdravstvenih doprinosa, piše Večernji. Odustaje se i od 50-postotnog oslobađanja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za radnike na minimalcu. Novi zakon o minimalnoj plaći “stvorit će transparentan normativni okvir u kojem neće biti nejasnoća u određivanju minimalne plaće”, najavilo je Ministarstvo rada.

Minimalac ne iznosi ni 40 posto prosječne plaće u Hrvatskoj

Prošle godine minimalna je plaća porasla za pet posto te je iznosila 3439,80 kuna bruto (2752 kune neto). U vrijeme donošenja odluke minimalac je iznosio 43 posto prosječne plaće u zemlji, a rast ostalih plaća spustio je omjer minimalca na manje od 40 posto. Zbog manjka radne snage porasle su plaće pa je ove godine prosječna neto plaća također porasta pet posto te sad iznosi 6206 kuna.

Sindikati zato od Vlade traže da minimalnu plaću zakonom veže uz određeni postotak prosječne plaće dok ne dostigne polovicu prosječne plaće u Hrvatskoj, piše Večernji. Umjesto sadašnjih 3439.80 kuna bruto, minimalac bi prema tome iznosio 4220 kuna bruto.

Poslodavci: Ne možemo ispratiti takve povišice

No, minimalna plaća uglavnom se zarađuje u djelatnostima u tekstilnoj, obućarskoj, drvnoj i zaštitarskoj industriji. Poslodavci tvrde kako sa svojim poslovima ne mogu ispratiti tolike povišice (rast za četvrtinu). Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže kako sindikati traže postupno povećanje minimalca sve do željenog udjela u iduće tri godine, s tim da bi minimalac sljedeće godine trebao narasti na 46 posto prosjeka – 3880 kuna.

Cijela stvar je još uvijek u fazi javne rasprave, a Ministarstvo se dosad nije izjasnilo ni hoće li i koliko povećati minimalac. Ipak, pripremaju mjere kojima će financijski pomoći poslodavcima u ugroženim sektorima.

Podaci Porezne uprave pokazuju kako je minimalnu plaću početkom godine prijavilo oko 12.000 tvrtki za 45 tisuća zaposlenih. Tvrtkama na minimalcu će državna olakšica ove godine pomoći uštedjeti oko 160 milijuna kuna, koliko će manje uplatiti u proračun za radničke doprinose. Budući da se očekivalo i prenošenje izuzeća u 2019., procjene su da je broj radnika na minimalnoj plaći tijekom godine rastao.

Sindikati nezadovoljni

“To smo od početka vidjeli kao krivu mjeru jer ona potiče tvrtke da postojeće radnike zadrže na minimalcu i priključe im nove”, komentirao je Sever.

Ministarstvo rada najavljuje postupno odustajanje od olakšice, a Večernji neslužbeno doznaje kako će od početka sljedeće godine za radnike na minimalcu firme morati platiti 75 posto doprinosa na bruto dva (umjesto 50 posto ove godine), dok bi se od 2020. doprinosi plaćali u punom iznosu.

Novčani poticaji za zadržavanje radnika

Umjesto olakšice, tvrtkama će se kao kompenzacija ponuditi novčani poticaji za zadržavanje radnika.

“Smanjenje tereta doprinosa na osnovicu prema minimalnoj plaći postupno se ukida jer se istodobno predlaže bolje, ciljano rješenje koje će biti dostupno poslodavcima koji za isto imaju potrebu”, kaže Ministarstvo rada. Prema trenutačnom rješenju, u minimalac ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i blagdanom. U prijedlogu stoji kako se to neće mijenjati, piše Večernji.

Povratak na Net.hr