Na jesen bi Hrvatskoj najvjerojatnije trebao stići prvi novac, točnije 9,4 milijarde eura iz Europske unije za oporavak i otpornost nakon pandemije koronavirusa. Hrvatskoj je također na raspolaganju i više od 12,6 milijardi eura kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun EU-a za idućih sedam godina. Nameće se pitanje na što Hrvatska moći trošiti taj novac?
Prema preporukama, Hrvatska mora reformama osigurati likvidnosti malim i srednjim poduzećima, osiguranje radnih mjesta, održivom razvoju itd. Primjerice, kako piše Večernji list, projekti mogu ići u smjeru digitalizacije javne uprave, projekata u zdravstvu koji bi smanjivali troškove ili opterećenja kao što su liste čekanja.
Kad je riječ o višegodišnjem financijskom okviru, prerano je govoriti o detaljima, no prve bi avansne isplate možda mogle biti sljedeće godine. Hrvatska je uspjela osigurati nekoliko velikih koraka. Nacionalno sufinanciranje zadržano je na 15 posto, unatoč prvotnim prijedlozima da se digne na 25 posto.
Tri prioriteta
Novac iz program "Sljedeća generacija" težak 750 milijardi eura, iz kojega je Hrvatskoj stavljeno na raspolaganje 9,4 milijarde eura, ne može se koristiti za otplatu starih dugova niti se može usmjeriti u potrošnju. Povijesni dogovor treba podržati održive strukturne promjene u Europi, a Komisija ima tri prioriteta koji su vezani uz projekte koji suzbijaju klimatske promjene, promiču digitalizaciju gospodarstva i jačaju zdravstveni sustav.
Članice EU-a moraju provoditi potrebne reforme pa je vjerojatno zato Andrej Plenković uoči sjednice u Bruxellesu obećao da će prepoloviti broj lokalnih dužnosnika i smanjiti broj općina. Takozvana uvjetovanost veća je za nepovratna sredstva nego za zajmove. Unijini neto obveznici inzistirali su da se novac EU-a ne smije "davati", jer ne žele zajednicu dugova i zabrinuti su zbog činjenice da njihovi porezni obveznici moraju plaćati troškove drugih.
Zelena i digitalna ekonomija
U ovogodišnjem je fokusu Europskog semestra liječenje posljedica pandemije, kako ekonomskih tako i zdravstvenih, pa se od Hrvatske očekuje da maksimalno pomogne tvrtkama i stanovništvu, posebno nezaposlenim i ranjivim skupinama, smanji poreznu presiju te pruži prednost ulaganjima za poticanje održivog gospodarskog oporavka, s posebnim naglaskom na zelenoj i digitalnoj tranziciji. "Zelena i digitalna ekonomija" bit će mantra idućih godina, piše Večernji list.
Hrvatska ima dugu listu obveza unutar Europskog semestra, kao što su rješavanje dugova u zdravstvu, neujednačen mehanizam određivanja plaća u javnom sektoru, neefikasno tržište rada, nerazvijena željeznička mreža i neujednačena prometna mreža, energetska neefikasnost, sporo i nevjerodostojno pravosuđe, visoki parafiskalni nameti, loše gospodarenje otpadom i vodama.
Napredak u tim područjima uvjetovat će bespovratnu pomoć. Komisija želi drastično povećanje vlastitog prihoda. Deset milijardi eura godišnje trebalo bi sjesti od trgovanja certifikatima o emisijama stakleničkih plinova, a još deset od solidarnog nameta po skupinama. Od pet do 14 milijardi eura može se osloboditi preko CO2 poreza na uvoz u Europskoj uniji, a digitalni porezi donosili bi godišnje 1,3 milijarde eura, piše Večernji list.
