Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

‘U Hrvatskoj ima svega 30 posto katolika’

‘Crkva se lažno proziva glasnogovornikom 88,7 posto hrvatskih građana’, tvrdi predsjednik Protagore, prve udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba, koji ujedno napominje kako ne treba biti pravnik da bi se shvatilo kako je položaj Crkve u RH protuustavan.

“U Hrvatskoj nema više od 30 posto katolika (vjerojatno ni toliko) i svi oni koji se tako deklariraju, a da to nisu, čine drugima i sebi štetu jer omogućavaju Crkvi da govori u njihovo ime, često protivno njihovim željama i interesima”, tvrdi Milan Polić, predsjednik Protagore, prve udruge za zaštitu prava ireligioznih osoba u Hrvatskoj.

Polić, koji je ujedno profesor filozofije, podsjeća kako se Crkva lažno proziva glasnogovornikom 88,7 posto hrvatskih građana koji su se pri popisu stanovništva izjasnili kao katolici.

Informacije je iznio odgovarajući na pitanje jesu li Hrvati Crkvu doživjeli neozbiljno kada ih je pozivala da ne glasaju za predsjednika bezbožnika. No, Polić po tom pitanju dodaje i kako je čovjek koji ne vjeruje u Boga prisegnuo na Njega, čime je prekršen Ustav.

“Pa ako je prvi predsjednik samovoljno promijenio tekst predsjedničke prisege dok su suci Ustavnog suda odšutjeli njegovu nevaljanost, a postojeći predsjednik legalistički prisegnuo na Boga iako u njega ne vjeruje, onda je vrijeme da se Zakon o izboru predsjednika RH uskladi s Ustavom”, pojasnio je za Slobodnu Dalmaciju.

U istom intervju za tu dnevnu novinu, predsjednik Protagore upozorio je i na odugovlačenje Ustavnog suda koji bi se trebao izjasniti o križevima u javnim ustanovama te vjeronauku u školama.

“Ustav je u tom smislu jasan i ne dopušta niti jednoj religiji da bude u sprezi s državom ili da na bilo koji način bude privilegirana od države. Zadatak je, pak, Ustavnog suda da se brine o poštovanju Ustava. I već je prije više od godinu dana predsjednica Ustavnog suda najavila donošenje odluke o vjeronauku u školama, ali s tom se odlukom i dalje odugovlači”, napominje Polić dodajući kako ne treba biti pravnik da bi se shvatilo kako je položaj Crkve u Hrvatskoj protuustavan.

Prethodni članci:

arti-201003280101006
arti-201001130091006

Povratak na Net.hr