Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NACIJA KONOBARA

U HRVATSKOJ CVATE PREKARNI RAD: ‘Deset puta sam dobivala poslove na određeno, nikad dulje od tri mjeseca. Zato nemam stan’

Od 178 tisuća radnika koje su se tijekom 2017. godine zaposlili u nekoj tvrtki ili instituciji, njih samo 16 tisuća potpisalo je ugovore na neodređeno. Hrvatska je europski lider po tzv. prekarnom radu

Rad na određeno vrijeme, rad na crno, povremeni i privremeni poslovi uz nisku ili nikakvu zaštitu prava radnika omiljeni su specijaliteti mnogih hrvatskih poslodavaca zbg čega je Hrvatska postala neslavni europski lider po tzv. prekarnom radu. Riječ je o nesigurnom i nestalnom obliku rada na određeno u kojemu radnik lako može ostati bez posla, a po tradiciji se prakticira potpisivanjem ugovora s radnicima na tri mjeseca koji se potom opetovano produljuju.

Kako u Hrvatskoj izgleda prekarni rad na vlastitom je primjeru iskusila Osječanka Lovorka Nikšić koja unatrag dvije godine radi u Zagrebu kao konobarica, iako je po struci upravna referentica. Osim konobarskog posla, radila je i u trgovini, mjenjačnici i, kao mnogi Hrvati, sezonski na Jadranu.

REKORDERI U EU: Trebao bi biti iznimka, no ovaj oblik zapošljavanja hara Hrvatskom i širi jaz među radnicima

“Razumijem poslodavca, ali treba dati više povjerenja radniku”

“Najčešće sam dobivala ugovore na tri mjeseca. Svi su mi poslovi bili prvo na određeno, doživjela sam to gotovo deset puta. Uvijek bi me prvo zaposlili na određeno pa produljivali ugovor. Najčešće su to bili ugovori na tri mjeseca. I sad kada radim na neodređeno nije velika razlika. Nisam osjećala nesigurnost zbog rada na određeno, ali zato možda nemam stan ni automobil. Kod nas se treba više dokazati na poslu da bi dobio ugovor na neodređeno. Razumijem poslodavca, ali treba dati više povjerenja radniku”, kazala je za Večernji list ta Osječanka sa zagrebačkom adresom.

Od 178 tisuća radnika koje su se tijekom 2017. godine zaposlili u nekoj tvrtki ili instituciji, njih samo 16 tisuća je potpisalo ugovore na neodređeno. Preostalih 91 posto, ili gotovo 162 tisuće osoba, ušli su u svijet rada preko ugovora na određeno – kazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Takvi ugovori zaključuju se na tri ili šest mjeseci. Nakon toga radnicima ne preostaje drugo nego vratiti se na burzu rada ili otići u inozemstvo. Čak devetero od desetero zaposlenih prilikom zapošljavanja dobiva ugovor na određeno.

ČITATELJICA NET.HR-a O GROZNOM ISKUSTVU S AGENCIJOM ZA ZAPOŠLJAVANJE: ‘Nikada više s njima, makar kruha bila gladna!’

Hrvatska prednjači i po privremenom zapošljavanju

Večernji list piše, pozivajući se na podatke Eurostata, da je 2016. godine u Hrvatskoj nešto više od osam posto zaposlenih (oko 120.000 radnika) radilo na ugovor do tri mjeseca, dok je u većini ostalih država udio prekarnog rada u općoj populaciji između 0,3 do dva posto te se uglavnom koristi u razdoblju povećanih poslova. Hrvatska odskače i po udjelu svih privremeno zaposlenih radnika u ukupnoj zaposlenosti: 2016. godine bilo ih je 330 tisuća ili 22 posto zaposlenih. U tom segmentu od Hrvatske su nesigurnije samo Poljska i Španjolska.

U HZZ-u kažu kako je rad na određeno dominantan oblik zapošljavanja u Hrvatskoj već dulje od desetljeća.

Razloge tomu Iva Tomić, istraživačica s Ekonomskog instituta u Zagrebu, vidi u propisima koji to omogućavaju te u dugotrajnoj krizi zbog koje poslodavci nisu voljni zapošljavati na dulje vrijeme.

KAKO IZGLEDA ‘FREELANCANJE’ U HRVATSKOJ: Radnici robijaju – nema bolovanja, godišnjeg, sigurnosti…

“Poslodavci su i dalje oprezni kad nude stalne ugovore”

“Iako je kriza iza nas, još uvijek nismo ostvarili značajniji rast BDP-a, a vidljivo je usporavanje u 2017. godini pa stoga i ne čudi da su poslodavci i dalje oprezni kad nude stalne ugovore te koriste sve mogućnosti unutar zakonskih okvira prilikom novog zapošljavanja”, kaže Tomić za Večernji list dodajući da se svaka druga mlada osoba do 29 godina života nalazi u prekarnom radu.

Doda li se tomu izražena sezonalnost u zapošljavanju, ističe ona, visoki udio prekarnog rada u ukupnoj zaposlenosti još manje iznenađuje. Napominje kako pojava novih oblika zapošljavanja poput rada kod kuće, freelancinga i sličnog dodatno otvara nove mogućnosti kratkoročnih nesigurnih oblika zaposlenja, odnosno prekarnog rada.

Milica Jovanović, savjetnica glavnog direktora HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale, ističe da je 2016. godine naglo porastao broj ugovora na određeno vrijeme sklopljenih na razdoblje do tri mjeseca. Ona to pripisuje rastu sektora koji su sezonalnog karaktera poput turizma i graditeljstva, a dijelom i trgovine.

“Kako je potreba za većim brojem radnika doista jako vremenski limitirana, vjerojatno je značajan dio ugovora upravo sklopljen u tim sektorima u vrijeme sezone”, kaže Jovanović.

HRVATSKA RADNIČKA KLASA OTIŠLA JE U RAJ: ‘Stotine tisuća ljudi već godinama živi u zabludi…’

Povratak na Net.hr