Vlada je danas povećala minimalnu plaću na 3.120 kuna, a to se baš niti malo ne sviđa HDZ-u i poslodavcima
Radi se o povećanju od 90,45 kune u odnosu na ovu godinu
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila uredbu o visini minimalne plaće po kojoj će ona za 2016. iznositi 3.120 kuna bruto, što je uvećanje za 90,45 kuna u odnosu na ovu godinu. Povećanjem minimalne plaće za gotovo tri posto, povećava se i njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna ove godine na 38,8 posto.
Važno zbog zaštite radnika
Ministar Mirando Mrsić na sjednici Vlade rekao je da je ova visina minimalne plaće opravdana obzirom na to da je u posljednja dva kvartala došlo do oporavka gospodarskih trendova. Dodao je da je Vlada prilikom utvrđivanja novog iznosa ‘minimalca’ provela savjetovanje sa socijalnim partnerima, ali suglasje nije postignuto.
“Minimalna plaća posebno je važna s aspekta zaštite radnika od siromaštva i s aspekta povećanja konkurentnosti gospodarstva”, kazao je, napominjući kako povećanje neće utjecati na konkurentnost poslodavaca.
.@drMrsic: Minimalna plaća u 2016. iznosit će 3.120 kn, 90,45 kn više nego u 2015. g. https://t.co/eSXVbx6Bfq
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) December 30, 2015
Podaci idu izravno u Finu
Ministrica Milanka Opačić rekla je da Vlada donosi i uredbu o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata koja iznosi 200 kuna. “Građani koji ostvaruju pravo na naknadu više ne moraju podizati kupon u centrima socijalne skrbi, već će se podaci slati izravno u Finu”, rekla je Opačić.
Opačić: Donosimo uredbu o mj. iznosu naknade za ugroženog kupca energenata koja iznosi 200 kn https://t.co/kOXft712pW
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) December 30, 2015
Za sufinanciranje međumjesnog javnog prijevoza učenicima srednjih škola Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je osiguralo 73.923.870 kuna. “Pravo na sufinanciranje u iznosu od 75% imaju redovni učenici kojima je udaljenost od mjesta prebivališta do škole veća od 5 km”, rekao je ministar Vedran Mornar na sjednici Vlade. Dodao je da će se učenicima iz obitelji slabijeg imovinskog statusa, korisnicima minimalne naknade, učeničke karte sufinancirati s 100%.
Lalovac: Odobrava se oko 7,4 mil. kn za zbrinjavanje #izbjeglice https://t.co/xQMYjbGkuV https://t.co/kVBz1hefbH https://t.co/ORJuQXw46t
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) December 30, 2015
Za zbrinjavanje migranata odobreno 7,4 mil. kn
Iz proračunske zalihe Vlada je za podmirenje troškova zbrinjavanja migranata odobrila ukupno 7,4 milijuna kuna i to MUP-u, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje i Ravnateljstvu za robne zalihe.
Odobrena je i koncesija tvrtki Sardina iz Postira na Braču, za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za uzgoj tune u akvatoriju Vela Grška u općini Nerežišće na otoku Braču. Odlukom se regulira koncesijska naknada kao i obveza tvrtke Sardina da u pomorsko dobro koje se daje u koncesiju uloži ukupno 15,8 milijuna kuna. I u idućoj godini Croatia Airlines moći će angažirati PR agenciju za potrebe projekata restrukturiranja i pronalaženja strateškog partnera, odlučila je Vlada.
HDZ: Ova odluka je kukavičje jaje
Kako piše Jutarnji list, vladina odluka o povećanju minimalne bruto plaće iznenadila je i Domoljubnu koaliciju, koji će, zajedno s Mostom, uskoro formirati novu vladu.
“Neprihvatljivo je da Vlada na odlasku donosi takve odluke. To je odluka koju su trebali ostaviti novoj Vladi”, rekao je sugovornik iz Domoljubne koalicije za Jutarnji.
Dodaju da ih ovakva odluka užasava jer su, kako kažu, odluku o minimalcu su trebali prepustiti novoj Vladi.
Štoviše, pitaju se i ima li Vlada na odlasku uopće mandat za donošenje takvih ključnih odluka. U njoj, naime, vide kukavičje jaje koje čeka novu Vladu.
HUP: Povećanje plaća ugrožava izvoz
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) izrazito je zabrinuta odlukom tehničke Vlade o podizanju minimalne plaće za 3 posto, posebno stoga što je, umjesto konzultacija i pregovora sa socijalnim partnerima, nadležno ministarstvo sindikate i poslodavce na sastanku tjedan dana ranije jednostrano informiralo o povećanju minimalne plaće.
Minimalnu plaću u Hrvatskoj prima manje od 5 posto zaposlenih u realnom sektoru, navode iz HUP-a, te ističu da najveći broj radnika s minimalnom plaćom zaposlen u izvozno orijentiranim industrijama, koje su teško preživjele šestogodišnju krizu, kao što su tekstilna i drvna.
“Nadležno ministarstvo pri određivanju visine minimalne plaće za narednu godinu postupilo je krajnje neodgovorno. Sve kompanije su već odavno donijele svoje godišnje financijske planove, pa je neprimjereno ovu odluku donositi na samom kraju godine. Mijenjanje minimalnog iznosa plaće ne utječe samo na povećanje minimalnih plaća, već rezultira izmjenama plaća za gotovo sva radna mjesta. Ovakva jednostrana odluka o povećanju minimalne plaće dovodi do neplaniranog i teško nadoknadivog dodatnog troška poslodavaca i novog rasta troškova poslovanja”, izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Naglasio je i da je Ministarstvo bilo dužno konzultirati socijalne partnere te pregovore o visini minimalne plaće započeti krajem rujna, kao što je i uobičajeno. “Odluka je trebala biti raspravljena i na Gospodarsko-socijalnom vijeću, a umjesto toga tehnička Vlada krajem prosinca donosi jednostranu odluku, dodao je.
HUP smatra da je tehnička Vlada trebala donijeti odluku o zadržavanju postojeće visine minimalne plaće za 2016. godinu te da nova Vlada, kroz proces konzultacija treba donijeti konačnu odluku o minimalnoj plaći.
Povećanjem minimalne plaće najviše su pogođene prerađivačke industrije koje velik dio prihoda ostvaruju kroz izvoz.
Radi se o sektorima koji su izloženi snažnoj međunarodnoj konkurenciji te kojima cijene proizvoda određuju svjetska tržišta, pa rast troškova poslovanja ne mogu kompenzirati povećanjem cijena.
Najveći broj radnika s minimalnom plaćom zaposlen je u sektoru proizvodnje odjeće gdje 32,5% zaposlenih prima takve plaće.
HUP se zalagao, za što ima i podršku sindikata, da se iznos neto minimalne plaće poveća bez zadiranja u visinu poslovnih troškova, na način da minimalna plaća za 2016. godinu u bruto iznosu ostane ista, a da se drugim mjerama poveća neto iznos koji primaju radnici.
“Predlažemo da se država odrekne doprinosa kod takvih plaća, čime bi se omogućilo da bruto minimalna plaća postane neto plaća”, poručio je Davor Majetić.