Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U 2011. s novim zakonima – evo što trebate znati

Početkom 2011. na snagu u Hrvatskoj stupa niz novih zakona, pa će tako, primjerice, hrvatski građani moći slobodno otvarati račune u inozemstvu i dizati kredite, ovrhe će provoditi Fina, dok umirovljenici ne mogu računati na usklađivanje mirovina.

Naime, na snagu s današnjim danom stupa i Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, prema kojem će za gotovo 1,2 milijuna umirovljenika biti zamrznut rast mirovina u ovoj godini.

S 1. siječnja na snagu su stupili i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, izmjene Zakona o deviznom poslovanju, Zakon o ovrhama na novčanim sredstvima, novi Zakon o platnom prometu, novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o upravljanju državnom imovinom i dr.

Uvodi se institut izjave o fiskalnoj odgovornosti

Zakon o fiskalnoj odgovornosti utvrđuje fiskalna pravila u okviru kojih će vlada provoditi svoju fiskalnu politiku, cilj je smanjenje deficita kako bi se omogućilo da se potrošnja u potpunosti financira iz prihoda, a da zaduženja budu isključivo radi podmirenja obveza ili razvoja.

Zakon se odnosi na proračunske i izvanproračunske korisnike, kao i na čelnike lokalnih jedinica i izvanproračunskih korisnika lokalnih jedinica, a dodatno postrožuje odgovornost u trošenju proračunskih sredstava. Uvodi institut izjave o fiskalnoj odgovornosti te utvrđuje da će čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje.

Štednja i krediti mogu se uzeti u inozemstvu

Kod izmjena Zakona o deviznom poslovanju najznačajnije se novine odnose na liberalizaciju depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu.

Tako od danas hrvatski građani mogu slobodno otvarati račune u inozemstvu i preko njih obavljati platni promet, a za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo bit će potrebno da u inozemstvu otvore račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos.

To, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, ne bi trebalo voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, kažu bankari, nude atraktivne kamate na štednju.

Ovrha ide i na štedne uloge i oročena sredstva

S 1. siječnja 2011. na snagu stupa i novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a prema kojem će te ovrhe ubuduće provoditi Financijska agencija.

Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, a Fina će voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita.

Nakon više od godinu dana od donošenja (listopad 2009.) na snagu je stupio i novi Zakon o platnom prometu koji na nov i širi način regulira platni promet. Zakon primjerice uvodi i novu kategoriju pružatelja platnih usluga, institucije za platni promet koje će za to morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke, na jedinstven način uređuje domaći i prekogranični platni promet, regulira autorizaciju i definira izvršenje platne transakcije, zaštitu korisnika itd.

Novi sustav plaćanja poticaja

Na snagu je s početkom godine stupio i novi Zakon o državnoj potpori i ruralnom razvoju prema kojem će se u 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).

Nakon stupanja na snagu nekih zakona uslijedit će ukidanje nekih institucija, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Novi Zakon o upravljanju državnom imovinom regulira da će poslove HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom preuzeti nova institucija, Agencija za upravljanje državnom imovinom.

S prvim danom 2011. na snagu je stupio Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji omogućava brže i jednostavnije oduzimanje nezakonito stečene imovine te brže prenošenje u državno vlasništvoje nakon pravomoćnosti presude.

Novina je da će se zahtjev za oduzimanje tako stečene imovine moći uputiti prije, tijekom i nakon kaznenog postupka. Također, postupak oduzimanja moći će se nastaviti i nakon obustavljanja kaznenog postupka, a prepreka tom procesu neće biti ni smrt okrivljenika utvrdi li se da imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe. Također, zakon obvezuje banke na dostavljanje podataka o financijskom stanju optuženika, a do pravomoćnosti presude zabranjuje im se isplaćivanje blokiranog novca korisniku. (H)

Vezani članci:

arti-201012130702006
arti-201011290094006
arti-201012240138006
arti-201010200002006
arti-201008180277006

Povratak na Net.hr