KOLIČINA JE VAŽNA / Stručnjaci upozoravaju da je koronavirus sada nešto drugačiji, ali i kada bi mogle stići nove varijante: 'Dvije su promjene'

Image
Foto: Antonio Jakus/PIXSELL

Trobonjača kaže kako znamo da se respiracijski virusi više šire u zimskim sezhonama nego u ljetnim

24.7.2022.
18:08
Antonio Jakus/PIXSELL
VOYO logo

Imunolog Zlatko Trobonjača komentirao je za N1 televiziju o brojnim varijantama omikrona, istaknuvši da je to nešto drugačiji virus od početnih sojeva koji više inficira gornje dijelove dišnog sustava pa zato često izaziva blažu kliničku sliku od onih kojima smo svjedočili u alfa ili delta epidemiji.

“Je li to sad neka gripetina, nije baš u svim slučajevima. Ljudi su osjetljivi, to je i dalje SARS virus koji može izazvati teški akutni respiracijski sindrom, osobito kod kroničnih bolesnika. Oni su i dalje osjetljivi i oni mogu loše proći, završiti u bolnici i umrijeti, čemu i svjedočimo”, rekao je Trobonjača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Lakše se prenose'

Trobonjača kaže kako znamo da se respiracijski virusi više šire u zimskim sezhonama nego u ljetnim. "Međutim, znamo i da oni virusi koji se lakše prenose, poput ovih novih podvarijanti omikron virusa, da se kod njih sezonalnost gubi. I neki kraći kontakti dovode do prijenosa bolesti, čak i na otvorenom. Vidimo da bez obzira na velike vrućine imamo rast intenziteta epidemije jer nam je došao virus koji značajno više prenosiv u odnosu na neke prethodne varijante”, rekao je.

Image
SAMOIZOLACIJA, IZOLACIJA, ILI... /

Što ako ste pozitivni na koronavirus, a što ukoliko ste kontakt? 'Maska sad ne pruža tako veliku zaštitu'

Image
SAMOIZOLACIJA, IZOLACIJA, ILI... /

Što ako ste pozitivni na koronavirus, a što ukoliko ste kontakt? 'Maska sad ne pruža tako veliku zaštitu'

“Virus evoluira”, smatra Trobonjača i u prilog tome navodi broj reinfekcija. Sada je 25 do 30 posto svih slučajeva reinfekcija, a prije je to bilo značajno manje. “Naprosto se virus mijenja pa imunost koju smo prije proizveli nas sve manje štiti”, tvrdi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njegovim riječima, s vremenom će opadati društveni značaj epidemije.

HZJZ nema plan za jesen

Zbog naglog rasta broja oboljelih, Slovenija uvodi restrikcije posjeta u bolnicama, a ponovno se inzistira na nošenju zaštitnih maski u zdravstvenim ustanovama. U Hrvatskoj, zasad, nema naznaka uvođenju novih zaštitnih mjera. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) ne pripremaju nikakve posebne mjere da bi Hrvatska spremno dočekala jesen jer, tvde, već imaju dovoljno iskustva da bi se nosili s novim valovima pandemije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“S obzirom na to da već imamo raznih iskustava, samo ćemo primijeniti određeno iskustvo ako procijenimo da treba. Nadamo se svi da neće doći do ponovnog aktiviranja mjera, ali to ne možemo reći unaprijed”, kaže za Novi list epidemiologinja Iva Pem Novosel. Sve će, dodaje, ovisiti o masovnosti broja oboljelih, intenzitetu širenja zaraze u idućim mjesecima. Ako dođe do naglog porasta broja novooboljelih, morat će se razmišljati o ponovnom uvođenju mjera, no ne onako strogih kakve pamtimo.

“Svi bismo to iskreno željeli izbjeći. A prognoze nam je teško davati. Vjerojatno će doći do jačeg porasta, samo to sve opet ovisi o pojavi novih varijanti, što ne možemo znati unaprijed. Ne volimo prognozirati jer lako možemo pogriješiti. Istina je da se najesen s pogoršanjem vremena, zbog same prirode širenja koronavirusa, očekuje pojačanje intenziteta, kao i kod ostalih respiratornih virusa, a koliko će to povećanje biti, to samo nebo zna. To se stvarno ne može znati unaprijed”, suzdržana je Pem Novosel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Ne očekujemo dramatične situacije'

“Nije fraza, doista se situacija prati iz dana u dan. Nadamo se da do rujna neće eskalirati, ali da je ova nova varijanta omikrona jako zarazna, jest. Imamo tu sreću da se ljudi manje grupiraju. Nema škole, godišnji su odmori pa su se ljudi raspršili, a samim tim je šansa širenja manja. A što će biti najesen, to nitko ne može sada znati”, veli Pem Novosel.

“Ako smo za išta spremni, onda smo za ovo. Nadamo se da nas neće nešto posebno iznenaditi, da ne bismo znali reagirati. Samo ovisi koji je scenarij u pitanju. Ako ostane ovako, onda očekujemo da neće doći do preopterećenja bolnica i neće biti potrebe za uvođenjem novih mjera, možda samo blagih, a ako dođe neka žestoko zarazna varijanta koja bi izazvala jako velik porast broja novozaraženih, onda bismo o tome ozbiljnije razmišljali", dodala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nikad se ne zna što nas iza ugla čeka, ali po ovom dosad ne očekujemo nekakve dramatične situacije”, zaključuje.

Količina virusa

Tim hrvatskih znanstvenika radio je na studiji mjerenja virusa SArs-COV-2 u plućima bolesnika i dokazali da ljudi umiru zbog covida, a ne s covidom. Riječ je o studiji koji je u suradnji Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje KBC-a Rijeka proveo naš znanstvenik s njemačkom adresom, prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, voditelj Odjela za virusnu imunologiju Helmholtz centra za infektivna istraživanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Uzimali smo uzorke iz pluća i iz seruma krvi kod pacijenata koji su na mehaničkoj ventilaciji zbog covida. To su oni pacijenti koji su najkritičniji. U riječkom Centru za proteomiku znanstvenici su ih centrifugirali, primarno obrađivali i pohranjivali na -70 stupnjeva Celzijevih pa zatim slali nama u Njemačku. U ovoj prvoj studiji skoncentrirali smo se na količinu virusne RNA u serumu i ispirku pluća, u drugom i trećem pandemijskom valu, kada je alfa bila dominantna. Uspoređivali smo paramentre koji su predviđali hoće li pacijenti preživjeti ili ne”, rekao je Čičin Šain za N1.

Kod svih umrlih je ključna bila količina virusa. “Vidjeli smo da su oni koji su umrli imali više virusa u ispirku bronha i pluća od onih koji su preživjeli. Virusa je bilo više kod pacijenata na respiratoru nego kod ljudi koji su imali tešku kliničku sliku, ali nisu trebali ventilaciju. U svakom slučaju, količina virusa uvijek je korelirala s kliničkom slikom”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi smo pratili razne komorbiditete i rizične faktore, poput raka i dijabetisa, čak i povećanu tjelesnu težinu. Kad smo uspoređivali ljude na respiratorum, koji su preživjeli s umrlima, bilo je razlike samo u jednom parametru rizičnih faktora, a to je u dobi – preminuli su u prosjeku bili u ranim sedamdesetima, a preživjeli su bili u šezdesetima. Međutim, ključna je količina virusa. Svi drugi rizični faktori mogu opteretiti organizam, međutim virus je taj koji uništava vitalni organ, stanice i tkiva i to je to što ljude ubija”, dodaje.

Dvije promjene

“Studija je dokazala da ljudi umiru zbog covida-19, a ne s njim, iako se često naglašava da su preminuli bili pacijenti teško oslabljenom imuniteta, s kroničnim bolestima i komorbiditetima”, objašnjava Čičin-Šain.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tvrdi da je pogrešno razmišljati da im je život i bez virusa bio ugrožen. “Reći da bi ljudi ionako umrli je jako površno razmišljanje. Jer mi ćemo ionako svi umrijeti jednog dana, sa ili bez covida, nitko od nas neće živjeti vječno. Pitanje je kada će netko umrijeti. To su osobe koje bi živjele da se nisu covidom inficirale. To im je skratilo život. Oduzelo im je vrijeme života, mjesece ili godine. To je ono protiv čega se mi u medicini borimo”, rekao je.

“S omikronom skupljamo trenutačno nove uzorke i za očekivati je da će se rezultati drastično razlikovati u odnosu na alfu. Dvije stvari su se promijenile. Omikron je drukčiji, ali i mi smo se sad populacijski promijenili. Nitko od nas više nije imunološki naivan. Ili smo se cijepili ili zarazili, a sasvim je zanemariv broj onih koji nemaju baš nikakvu imunost. U četvrtom valu bilo je onih koji nisu zaštićeni”, rekao je Čičin-Šain.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Sada u ovom ljetnom valu i dalje imamo smrtne ishode, ali u manjem broju. Možemo reći da je covid postao sličan jakoj epidemiji gripetine. Nije više težak kao što je bio još zimi ove godine. Nitko nije sasvim izložen, ali nitko nije ni sasvim zaštićen. Kako stvari stoje, za očekivati je da će se virus nastaviti množiti i razvijati jer imamo nepotpunu imunost krda. Do sad smo vidjeli da svakih šest mjeseci imamo neku novu varijantu koja se probija, to je moguće i u budućnosti, da će nas na kasnu jesen ili zimu dočekat nova varijanta”, zaključuje.

Toma
hABAZIN VS. mAGYAR
Versailles
Senorita 89
Brak na prvu
default_cta
Samit
Još jedna runda
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
default_cta
Nado
Otok iskušenja
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
default_cta
VOYO logo