KAJ DRMA?

TRESU SE STO PUTA DNEVNO: Stanari zagrebačkog raskrižja sluđeni vibracijama tramvaja; Kažu da potrese do 3 po Richteru ne osjete

Stanari brojnih zagrebačkih ulica i trgova žale se na nepodnošljivu buku i vibracije tramvaja koji im remete mir i stvaraju štetu u zgradama, zbog čega traže temeljitu rekonstrukciju pruga

Fran Došen, predstavnik suvlasnika stanara zgrade na uglu Šubićeve i Ulice kralja Zvonimira u Zagrebu odrastao je ondje pa se navikao na svakodnevne trešnje i vibracije. No, nakon potresa one su postale još izraženije, pa u šali tvrdi da potrese do tri stupnja po Richteru i ne osjeti. U njegovoj se zgradi s 19 stanova osjećaju jače vibracije, cviljenje i škripa tračnica. Zbog toga njegova supruga ne može zaspati bez čepića za uši.

“Slao sam i tražio obustavu prometa nakon potresa u Zagrebu. Nešto su napravili i buka i vibracije su se malo ublažile, no mi tražimo hitnu sanaciju. Od trešnji i vibracija pucaju tračnice, pa barem jednom godišnje radnici dolaze tijekom noći, oko dva sata, i vare šine koje su im puknule. Zamislite kako konstante vibracije i buka utječu na kvalitetu života. Ne samo da narušavaju kvalitetu života nego vibracije nanose štetu na zgradi. Kako je zgrada stara konstantno se sliježu cijevi i odvodne vertikale. Pomaknu se milimetar, dva, pa nakon tri godine počnu natezati spojne cijevi od stanova koje pucaju. Jedno saniranje puknuća je oko 5000 kuna. Zbog vibracija imamo češće kvarove na dizalu, pa nam je svaki treći servis skuplji. Unazad 20-30 godina štete od vibracija, direktno ili indirektno,  po stanu iznose oko 8000-9000 eura. Plus što su svi kupili prozore sa skupljim izolacijskim staklom kako bi smanjili buku. Preko tjedna je konstantna buka, a najmanje je nedjeljom jer je promet rjeđi”, govori Došen za 24sata.

Peticijom traže rekonstrukciju pruga

Mjerenja otprije nekoliko godina su, kaže on, pokazala da je upravo raskrižje Šubićeve i Zvonimirove najgore mjesto u metropoli po jačini vibracija. Po buci je, pak, najgore raskrižje Ilice i Frankopanske. “Navikli smo se na buku i vibracije. Danju ne obraćamo toliko pozornost, no noću se čuje svaki prolazak tramvaja jer nema toliko prometa”, poručuju iz Zelene akcije čije su prostorije desetak metara od tog raskrižja.

Probleme s bukom i vibracijama imaju i stanari zgrada u blizini raskrižja Draškovićeve i Jurišićeve, Savske i Vukovarske te Ilice i Ulice Republike Austrije, ali i Branimirove ulice te Trga kralja Petra Krešimira IV., koji su se udružili u građansku inicijativu Aktivni susjedi, te akcijom naziva “Kaj drma?” pokrenuli peticiju za rekonstrukciju tramvajskih pruga. Surađuju sa stanarima Mihanovićeve i Vodnikove ulice koji su pokrenuli sličnu inicijativu.

“Peticijom smo zatražili temeljitu rekonstrukciju tramvajskih pruga, ne tek površnu sanaciju. Na tome namjeravamo ustrajati”, poručuju. No, u ZET-u kažu kako 116 kilometara pruga redovito pregledavaju te da je zamjena tračnica uvrštena u godišnji plan radova i da rade na modernizaciji pruga kako bi smanjili buku i vibracije.

Pribor povećane elastičnosti

“Konstrukcija kolosijeka u gradskoj jezgri te u neposrednoj blizini stambenih i drugih objekata, izvedbom mora smanjiti buku i vibracije tramvajskih vozila u prolazu, pri čemu se danas koristi pribor povećane elastičnosti, a koji uključuje nova pričvrsna mjesta s po dva elastomerna podloška te se umjesto ranijih betonskih uložaka uz vrat tračnice ugrađuju elastični. Navedeni sustav se ugrađuje na nivelacijske jastuke od sintetskog mikrobetona, a na taj se način smanjuje utjecaj buke i vibracija. Uz gore navedeno, tramvajski kolosijek zatvara se tucanikom radi amortizacije buke i vibracija, a na cestovnim površinama kolosiječni zastor mora podnijeti i opterećenje cestovnog prometa te garantirati sigurnost istog. Sukladno nepogodama koje su zadesile Grad Zagreb i okolicu, nastavit ćemo s pojačanim praćenjem i održavanjem tramvajske infrastrukture”, pojašnjavaju u ZET-u.

Stanari im, pak, poručuju da se prime posla umjesto da objašnjavaju. “Ne treba izmišljati toplu vodu. Ako ne znaju kako to treba napraviti, neka odu u Beč gdje tramvaji prolaze kroz centar, a stare povijesne zgrade se ne tresu od vibracija, ili u neki drugi grad. Do tada svaki prolazak tramvaja zatrest će zgradu. Najgore je petkom navečer kad se žure na okretište. Tada znaju kroz raskrižje proći i brzinom od 60 kilometara na sat”, objašnjava predstavnik stanara Došen.

Povratak na Net.hr