Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

INTERVJU

TONINO PICULA: ‘Naša je lista najjača, ali HDZ-ovim biračima ne smeta beskrupulozna zloupotreba vlasti, prijezir i isisavanje proračuna’

S bivšim ministrom vanjskih poslova iz Račanove vlade i zastupnikom u Europskom parlamentu koji kao nositelj liste SDP-a ide po treći mandat, Toninom Piculom, razgovarali smo o njegovim uspjesima u Bruxellesu, stanju u SDP-u, aferi SMS, Europskoj uniji i europskoj perspektivi zemalja u okruženju

Tonino Picula aktualni je SDP-ov europarlamentarac, a djeluje izvjesno da će dobiti novi mandat s obzirom na to da po njega kreće sa čelne pozicije na listi druge najveće stranke. Ovaj sociolog kaže kako i danas, suočen s političkim događajem ili procesom, prvo daje šansu sociologu u sebi da analizira, pa tek onda reagira kao političar. U politiku se aktivirao davnih dana potaknut, kako kaže, zbivanjima u bivšoj Jugoslaviji osamdesetih godina prošlog stoljeća i Miloševićevom velikosrpskom rekonkvistom koja se tada razmahala. Od tada do danas, bavi se međunarodnim odnosima SDP-a, a za Net.hr govori o izbornim ciljevima, svojoj stranci, aktualnoj Vladi, HDZ-u, paraobavještajnom podzemlju i zemljama u hrvatskom susjedstvu.

NET.HR: Što ste napravili u ovom sazivu parlamenta i što će biti vaši ključni ciljevi u novom sazivu?

PICULA: Na početku mandata zadao sam si dva cilja: afirmaciju jadranske Hrvatske i sudjelovanje u kreiranju europske politike prema jugoistoku Europe. Kao predsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za BiH i Kosovo i izvjestitelj u sjeni za Makedoniju, kontinuirano sam radio na osiguravanju mira i sigurnosti u Hrvatskoj, EU-u i našem susjedstvu. Postigao sam da granica RH bude priznata kao vanjska granica Europske unije, zbog čega je Hrvatska postala članicom i stekla pravo koristiti sredstva Europske granične i obalne straže te se hrvatska granica štiti kao schengenska. Naravno, želim nastaviti raditi na ulasku RH u schengensko područje, za što sam već dobio podršku u Europskom parlamentu.

Osobito se ponosim što sam u Europskom parlamentu pomogao osnovati prvo radno tijelo koje sustavno brine o otocima – Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja okuplja zastupnike iz više od 20 EU-ovih zemalja. Inicirao sam osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji te osigurao Tajništvu dva milijuna eura za funkcioniranje i podršku energetskoj tranziciji hrvatskih i europskih otoka s dodatnih deset milijuna eura za provedbu tih projekata. Otoci su postali trajnim dijelom politika EU-a, a posebnu čast osjećam što su me europski otočani nominirali kao zastupnika koji je najviše napravio za njih. Naravno, posvetit ću se nastavku energetske tranzicije otoka. U pregovorima smo da se proračun Tajništva u sljedećem proračunskom razdoblju poveća na više od sto milijuna eura.

Picula kaže kako je SDP-ova lista najbolja na političkom tržištuFoto: Pixsell

Uz to ističem višestruko nagrađivani projekt Water Saving Challenge (WASAC), u kojem su sudjelovali hrvatski otoci Vis i Lastovo, gdje je kroz pametno upravljanje resursima pokazano kako otoci mogu uštedjeti čak četvrtinu vode! Preuzela ga je i Otočna koordinacija Nordijskog vijeća ministara, koja pokreće projekt štednje vode na baltičkim otocima. Zalagao sam se za nastavak dosegnutih načina razmjene roba i usluga Hrvatske sa članicama CEFTA-e, nakon našeg ulaska u EU te amandmanima pomogao da se hrvatskim poduzetnicima osigura tradicionalan obujam trgovine s Bosnom i Hercegovinom, kao jednim od najvažnijih izvoznih tržišta. Time su spašene doslovno tisuće radnih mjesta u RH.

Sustavno sam promovirao zaštitu autohtonih hrvatskih proizvoda kroz stručne radionice po cijeloj Hrvatskoj, s ciljem povezivanja proizvođača i stručnjaka. Nakon više od tri godine skupljanja različitih iskustava, moj je Ured izdao priručnik “Autohtoni proizvodi i oznake kvalitete Europske unije”, opremljen alatima i informacijama za uspostavljanje kvalitetne i održive proizvodnje i planiram nastaviti raditi na tome. Ostale teme će diktirati stanje u Hrvatskoj i u europskim institucijama, nastavit ću pratiti programe i lobirati da Hrvatska što snažnije koristi njihove benefite kao što je bio slučaj s programom wifi4eu, ali ću biti dostupan te reagirati na upite naših sugrađana, tvrtki i institucija kojima će biti potrebna bilo kakva asistencija.

NET.HR: Prošli ste dosta kampanja, imate li osjećaj da je ova pomalo usporena i da su stvari zadane, barem što se podjele mandata tiče?

PICULA: Bio sam angažiran u svim kampanjama od 1990. godine, na svim parlamentarnim, predsjedničkim i lokalnim izborima, pa mogu izvući opći zaključak da sve kampanje imaju nešto zajedničko, ali svaka uvijek donese nešto novo. To se odnosi i na ovu kampanju za europske izbore. Na svim izborima gotovo je izvjesno da će se dogoditi neko iznenađenje, ali pitanje za milijun eura je što će ovog puta biti to iznenađenje. Plakati, leci, knjižice ne određuju pobjednike, ali ako ih nemaš, onda se ljudi pitaju zašto ih nemaš. Izostanak standardne izborne konfekcije otvara priču o tome što je s tvojom organizacijskom sposobnošću da izvedeš kampanju. Točno je to da je ova kampanja u odnosu na onu iz 2013. dvostruko dulja, ali do koje mjere je usporena, teško je reći, s obzirom na to da sam prešao već više od šest i pol tisuća kilometara po Hrvatskoj u proteklih nekoliko tjedana. Koliko kampanja može promijeniti već utvrđene političke preferencije? Izbori neće nužno donijeti neka velika rezultatska iznenađenja, ali čak 33 liste, razni više ili manje uvjerljivi ili osebujni kandidati daju nam ipak razloga da očekujemo i poneko iznenađenje.

NET.HR: SDP je u lovu na tri mandata. Što bi bio uspjeh za vas osobno? Jeste li si postavili neki cilj? 

PICULA: Očekujemo ponovno osvojiti barem jednak broj glasova kao i na prethodnim europskim izborima. Tada su okolnosti bile drugačije: SDP je tada bio na vlasti, a percepcija stranke u javnosti bila je bolja nego danas. Kao koalicija smo tada osvojili četiri mandata. Isti broj glasova, bez onih koje su dobile druge članice koalicije, preračunato znači tri mandata za SDP. Stranka ima fokus na program – vrijednosti i politike koje zastupamo, što je već nagrađeno stabilizacijom rejtinga.

NET.HR: Tko će biti predsjednički kandidat SDP-a? Biste li prihvatili kandidaturu ako bi to od vas tražili članovi SDP-a?

PICULA: U potpunosti sam usmjeren na rad u kampanji za izbore za Europski parlament, jer želim da građani u Europskom parlamentu imaju predstavnike koji će tamo najbolje zastupati Hrvatsku i socijaldemokratske vrijednosti suradnje i ravnopravnosti, koje Europi i Hrvatskoj nasušno trebaju. Bilo bi od mene neodgovorno prema stranci i biračima da preskačem stepenice i spekuliram o tome što će biti nakon europskih izbora.

NET.HR: Mogu li europski izbori, ovisno o ishodu, spasiti ili uništiti Davora Bernardića, s obzirom na stanje u SDP-u? Što će se događati u vašoj stranci nakon izbora?

PICULA: Sigurno je kako će rezultat izbora za Europski parlament biti povod za propitivanje vodstva stranke, bio on očekivan, bolji ili lošiji. Ako SDP izbori manje od tri mandata, to ćemo morati analizirati prema kriterijima od lanca odlučivanja do kvalitete kampanje. Tako će predmet ocjena biti i odluke Davora Bernardića, koji je zaslužan za ovakav sastav liste. Našu listu smatram najjačom na političkom tržištu. Od samostalnog izlaska na izbore, preko primjene rodne ravnopravnosti kroz zip model, do kombinacije iskusnih i dokazanih političara s rezultatima u EP-u, poput kolegice Borzan i mene, kao i priznavanja političke snage i kvalitete svojih političkih rivala u stranci, tu političku odgovornost nije preuzeo samo predsjednik stranke, nego i kandidati.

NET.HR: Mnogo je stranaka na hrvatskoj ljevici, hoće li to oslabiti SDP?

PICULA: Prema posljednjem ispitivanju javnog mnijenja na RTL Crodemoskopu, SDP je u blagom porastu i na najboljem rejtingu od listopada prošle godine. Izuzmemo li nama vrijednosno blisku, ali ekonomski liberalnu Amsterdamsku koaliciju, sve ostale stranke na ljevici ne prelaze izborni prag na europskim izborima. Sigurno da su se problemi koje SDP nije rješavao manifestirali i kroz osnivanje drugih stranaka ljevije od nas. No, njima se događa klasična boljka ljevice u ranoj fazi razvoja, male razlike u stavovima i taštine vođa sprječavaju ih da se spoje i ponude koherentan set politika kojima bi mogle privući više birača. Nakon nekoliko godina, SDP-u se priključila Naprijed Hrvatska, čiji su članovi kvalitetno radili kao opozicija Milanu Bandiću. SDP prolazi repozicioniranje poput stranaka europske socijaldemokracije koje se vraćaju izvornim vrijednostima ljevice i vjerujem kako će SDP u Hrvatskoj djelovati kao faktor oko kojeg će se okupljati i druge lijeve stranke.

NET.HR: U aferu SMS upleten je sam vrh HDZ-a i države. Posljednje informacije objavljene u medijima govore da je Milijan Brkić upleten u špijuniranje ministra policije Davora Božinovića. Kako to komentirate?

PICULA: HDZ je proteklih gotovo tri desetljeća u Republici Hrvatskoj proveo u simbiozi s tajnim službama i paraobavještajnim podzemljem, to je utkano u njihov habitus. Sukobi frakcija unutar HDZ-a nikada ne mogu proći bez preslagivanja odnosa moći u paraobavještajnom miljeu, jer moć HDZ-ovih frakcija bez iznimke ovisi o moći njihovih paraobavještajnih pipaka. No, ako je tek desetina objavljenih informacija o tim sukobima i naručenim prisluškivanjima između Brkića i Božinovića točna, ono čemu trenutačno svjedočimo bjelodan je primjer najbrutalnijeg korištenja represivnog aparata i tajnih službi za unutarstranačke obračune. Riječ je o širem problemu državne sigurnosti koji Andrej Plenković očito neće moći riješiti bez nastavka frakcijskog obračuna u stranci.

NET.HR: Kako komentirate činjenicu da HDZ zbog te i drugih afera ne gubi na popularnosti, ankete govore da će dobiti pet ili čak šest mandata?

PICULA: Vrlo jednostavno. HDZ ima čvrstu jezgru birača kojima ne smeta beskrupulozna zloupotreba vlasti, prijezir prema demokratskim institucijama i isisavanje proračunskog novca, koji se onda po HDZ ključu prelijeva u njihove privatne džepove. Uz to, postoji određen broj emotivnih birača koji će glasovati za HDZ makar pustili Uljanik u stečaj, predali Inu na upravljanje Mađarima ili im srezali socijalne naknade do minimuma.

09.02.2018., Zagreb – Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu.
Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL

NET.HR: Je li Europska unija danas politički slabija i neprivlačnija potencijalnim novim članicama nego što je bila kada je ulazila Hrvatska?

PICULA: Kad je Hrvatska započela proces pregovora o pristupanju Europskoj uniji, sama Unija bila je u mnogo boljem položaju nego danas. Bilo je to u vrijeme prije velike recesije 2008. godine, kad se niz socijalnih problema, s kojima se Unija tada suočila, nisu bili ni na vidiku većine političkih aktera u EU-u. Nakon te velike ekonomske krize, koju je Unija statistički nadišla prema stopama rasta BDP-a, atmosfera u cijeloj Uniji se promijenila. Naime, Unija je u rješavanje krize krenula krivim putem. Umjesto spašavanja radnih mjesta i mreže socijalne države, odnosno radnika i obitelji Europska unija je još 2009. krenula u spašavanje bankarskog sustava, dok je najranjivije tada prepustila samima sebi. To nam se danas vratilo kao bumerang, jer su upravo ti, koje je Unija zanemarila, postali oni koje su regrutirali razni populisti i nažalost, desnica. Zanimljivo, te političke opcije danas najviše pomoći izvana dobivaju od geopolitičkih suparnika jake Unije, poput Rusije.

Unatoč limitirajućim karakteristikama u konsenzualnom rješavanju problema i institucionalnoj sporosti koja proizlazi iz njene prirode i veličine, Unija je i dalje privlačna novim članicama. Za to su dva osnovna razloga. Jedan je činjenica da je EU najveće jedinstveno tržište na svijetu, s više od pola milijarde potrošača, koje omogućava dinamičnu gospodarsku aktivnost. Drugi, ne manje važan, je vrijednosni aspekt. Europska unija za njene pobornike u zemljama kandidatkinjama predstavlja, s razlogom, zajednicu vladavine prava, zaštite ljudskih prava i slobode izražavanja, strogih okolišnih politika, geopolitičke sigurnosti, slobode kretanja, kojoj oni žele pristupiti jer vjeruju da će tako u svoje zemlje preliti te političke vrijednosti. No, tu jest i pravi izazov EU-a, kojem u Hrvatskoj nismo adekvatno pristupili, a to je daljnji razvoj i učvršćivanje vladavine prava i neovisnosti institucija.

NET.HR: Vjerujete li da će Srbija i BiH u skoroj budućnosti postati članice EU-a? Bi li to predstavljalo određenu stabilizaciju ovih prostora?

PICULA: Ulazak ove dvije zemlje u Europsku uniju zasigurno bi pridonio stabilnosti cijele regije, no on nije moguć u tako skorom roku. Naime, Europska unija se pod teretom krize dovela u situaciju institucionalne premorenosti prema širenju. Uz ekonomsku krizu, bolje bi bilo da je Hrvatska postala europska priča o uspjehu, a ona to još uvijek nije. To je prvi faktor koji vremenski udaljava prvo moguće proširenje, i ne odnosi se isključivo na zemlje u našem susjedstvu.

No, konkretni problemi unutrašnjeg funkcioniranja koje imaju BiH i Srbija najveća su prepreka njihovu ulasku u EU. Bosna i Hercegovina, zahvaljujući političkim elitama nastalim na temeljima Daytonskog sporazuma, koje koče njen politički razvoj i potpaljuju etničke tenzije, polako postaje sve većim teretom samoj sebi, ali i EU-u i zemljama koje su jamci Daytonskog sporazuma. S druge strane, Srbija i dalje ni sama nije sigurna kamo bi sa sobom. Vučić, nominalno demokratski izabran, aktivno radi na urušavanju neovisnosti institucija i vladavine prava, kao i slobode medija, dok po pitanju neovisnosti sudstva ili rješavanju pitanja nestalih iz ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu ne čini gotovo ništa. Uz to, odlučio je u svojem osiguravanju duge vladavine vezivati svoju sudbinu u velikoj mjeri uz Rusiju.

Povratak na Net.hr