Potpredsjednik Vlade i načelnik Stožera za obnovu potresom pogođenih područja Tomo Medved u intervjuu za Večernji list pričao je o problematici porušene Banije.
"Mi smo već 14. veljače započeli s prikupljanjem zahtjeva za obnovu u četiri ureda u gradovima, ali i dva mobilna ureda koja su obišla ruralne i udaljene krajeve i sela. Zaprimljeno je ukupno 8602 zahtjeva za obnovu i 6150 za nekonstrukcijsku obnovu", kaže Medved.
Pregledano više od 36 800 objekata
Jedan od preduvjeta za taj posao bio je pregled objekata koji je započeo odmah nakon potresa.
"Pregledano je više od 36.800 objekata usprkos tome što je bilo naknadnih potresa. Oko 4.600 objekata teško je stradalo i označeni su crveno, oko 8.000 njih označeno je žutim, a ostali objekti pretrpjeli su lakša oštećenja. Ovisno o razini oštećenja započelo se i s uklanjanjem objekata, i to onih koji su prijetili sigurnosti sukladno utvrđenim sigurnosnim koridorima.
Uklanjanje prvog objekta započelo je još 30. siječnja, samo mjesec dana nakon potresa, a do danas smo uklonili 120 objekata dok je u fazi uklanjanja njih još 30-ak", kazao je Medved.
Spora obnova?
Iako neki tvrdi kako je proces obnove na Baniji spor, Medved ne tvrdi da je to slučaj.
"U rekordnom razdoblju od svega četiri mjeseca nakon potresa započeli smo s obnovom kuća, a s javnim objektima kao što su škole, domovi zdravlja, starački domovi ili zgrade sudova još i prije. Do sada je obnovljeno više od 70 kuća, na njih 150 traju radovi, a za koji dan potpisat će se ugovori za obnovu još 3000 kuća", govori Medved.
"Sve ćemo učiniti da se do sezone grijanja oko 20 tisuća obitelji vrati u svoje kuće i stanove, ali bilo bi neodgovorno obećati da će se do sljedeće zime obnoviti središta Petrinje, Gline ili Siska, što je gotovo nemoguće. Očekujem još veći odaziv tvrtki koje će se uključiti u obnovu."
