Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić održao je konferenciju za medije nakon neformalnog sastanka europskih ministara za okoliš u Sloveniji. Tema sastanka bila je novi zakonodavni paket o klimi.

"Naši dojmovi su da ovaj paket nosi veliku ambiciju i velik iskorak europske ekonomije i njezine transformacije. Međutim, takav iskorak ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, ali to u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid. Vrijeme je i to je konačna poruka s kojom se mi slažemo", poručio je Ćorić na početku konferencije.

Udar na siromašne

No, klimatske promjene sa sobom nose i rizik od klimatskog siromaštva. Europska unija je najavila kako planira poskupljenje plina za 25 posto, a Ćorić je pojasnio kako bi najsiromašniji trebali podnijeti to poskupljenje.

"Ideja proširenja sustava trgovanja pretpostavlja i kreiranja nove financijske omotnice koja će upravo imati za cilj adresirati nejednakosti, eventualno socijalnu frakturu, koja dolazi s obzirom na to da će određene skupine stanovništva biti pogođenije novim odredbama. Činjenica da bi moglo doći do povećanja cijene plina, ali i nafte, ako se i ona koristi za grijanje.

Plin je ovdje dominantna kategorija. Treba imati na umu da do tada imamo pet godina i da je ovo prijedlog EK. Treba imati na umu i da će neke zemlje biti znatno pogođenije. Povećanje cijene od 25 posto, na što se u medijima najviše referiralo, je nešto što će nositi najveća sredstva i upravo će i pozicija Hrvatske biti da to nametanje dodatno razmotri i kakve bi to imalo posljedice", izjavio je ministar i potom objasnio koliki je to izazov za Hrvatsku?

Izazov za Hrvatsku

"Izazov je zasigurno velik jer svaka tranzicija u pravilu nosi upitnike i otpore, pogotovo ako niste dovoljno educirani. To je nešto s čime se stalno suočavamo. To je svugdje tako. Može nas veseliti činjenica da ta tranzicija nosi ogromnu šansu. Upravo zbog toga mislim da je tranzicija velika šansa za Hrvatsku, naravno ako budemo išli pravim smjerom, za što nema razloga da ne bude tako.

Naravno da će otpori biti veliki. Mi u Hrvatskoj imamo sreću da je naš energetski sektor tako koncipiran da je posebno naglašen segment ugljena, vrlo malo prisutan. Mislim da će zapravo tranzicija u ovom dijelu energetskog sektora biti nekako najbezbolnija. Mi smo se na to velikim dijelom fokusirali i vjerujem da će to proći jako dobro. Izazov će biti drugi sektori", objasnio je.

Krško je stabilan izvor energije

Osvrnuo se i na dogradnju nuklearne elektrane u Krškom. "Izgradnja nuklearne elektrane, ako ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se u taj proces ide. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu komunicirano prema RH je produljenje roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040.

Gradnja novog bloka zahtijeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Vi znate da mi oko 10 posto svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izboru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj.

Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se stvari po tom pitanju finaliziraju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu. To će biti srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura", zaključio je ministar Ćorić.