'NAŠI LJUDI SU UGROŽENI'

‘TO JE TEMPIRANA BOMBA NA GRANICI HRVATSKE’; Nino Raspudić upozorio na vrlo opasnu situaciju, a Bulj tvrdi: ‘Sve su agresivniji!’

‘Vrlo je opasna situacija u Unsko-sanskom kantonu gdje je između 20 i 30 tisuća ilegalnih migranata, što je tempirana bomba na granici Hrvatske’

Mostovi zastupnici Miro Bulj i Nino Raspudić poručili su danas kako Hrvatski sabor na svoj dnevni red treba staviti problem migrantske krize, odnosno ilegalnih migranata.

“Ljudi u Dalmatinskoj zagori, na granici s BiH, su ugroženi, a migranti sve agresivniji”, kazao je Bulj, dok Raspudić ističe da je potrebna tematska sjednica Sabora o migrantskoj krizi zbog “vrlo opasne situacije u Unsko-sanskom kantonu” gdje je između 20 i 30 tisuća ilegalnih migranata, “što je tempirana bomba na granici Hrvatske”.

POLICIJA PRONAŠLA ODBJEGLOG MIGRANTA ZARAŽENOG KORONOM: Skrivao se u riječkoj luci, bio je umotan u deku

Demokratski deficit

Raspudić je to kazao u slobodnom govoru, u kojem je ustvrdio da je demokratski deficit najveći uzrok kriza koje potresaju EU.

Sve više odluka o našim životima donose tijela koje nitko nije izravno izabrao i nikome izravno ne dogovaraju, kazao je, te kao primjer naveo Nacionalni stožer civilne zaštite čije odluke, ističe, drastično utječu na živote ljudi. Malogranični prijelazi u dolini Neretve i u Aržanu su zatvoreni zbog pandemije, što silno otežava život tamošnjih ljudi, istovremeno, migranti puno lakše prelaze granicu nego hrvatski državljani s jedne i druge strane, rekao je Raspudić.

Zapitao se pritom trebamo li proglasiti izvanredno stanje, “potegnuti” članak 17. Ustava pa da Stožer dobije utemeljenje ili napraviti novi zakon u kojem će biti popis mjera koje Stožer ili Vlada mogu donositi u slučajevima pandemija.

‘TREBAO MI JE NOVAC ZA GROBNICU’: Đakovčanin utrpao gotovo 100 ilegalnih migranata u bus i pokušao ih odvesti do Vrata Jadrana

Bačić se ne slaže s Raspudićem

Branko Bačić (HDZ) ne dijeli njegova razmišljanja. “Niti vidimo, niti prepoznajemo demokratski deficit u radu Stožera, jer kad bi postojao i kad bi ga prepoznali, bili bi prvi koji bi pokrenuli zakonske izmjene za njegovo otklanjanje”, rekao je šef HDZ-ova Kluba.

Referirao se i na spominjanje članka 17. Ustava. “Nismo nikada tvrdili da bi bilo protuustavno donošenje odluke iz tog članka, na što se često puta poziva oporba pa i predsjednik države, već smo tvrdili i tvrdimo da je najefikasnija mjera suzbijanje epidemije omogućavanje stručnom tijelu, kao što je Stožer, da propisuje mjere za suzbijanje epidemije”, rekao je Bačić.

Opetovao je kako se Hrvatska ne bi mogla efikasno braniti od epidemija koronavirusa, ako bi odluke o njenom suzbijanju Sabor donosio dvotrećinskom većinom kako je propisano člankom 17. Ustava.

Stoga smo se odlučili na model koji je utemeljen na članku 16. Ustava, kojim je propisano da Stožer propisuje mjere uz nadzor Vlade, rekao je Bačić dodavši da nitko od dana proglašenja epidemije nije priječio oporbi da predloži odluku iz članka 17. koju bi Sabor raspravio. “Zanima me bi li Sabor dvotrećinskom većinom odlučivao o radu tržnica, broju uzvanika na svadbi”, rekao je Bačić.

‘Zakonodavni aktivizam’ Ustavnog suda

Kao “najnoviji, drastičan primjer” demokratskog deficita, Raspudić je naveo i vijest da je istospolni par, koji ima registrirano partnerstvo, udomio dijete.

Zakon o udomljavanju nije promijenjen, nego je Ustavni sud svojom intervencijom preuzeo dio posla koji ima Sabor, Sud izlazi iz svojih okvira, bavi se onim što se naziva zakonodavni aktivizam, rekao je zastupnik.

Pozvao je da se u Saboru raspravi Zakon o udomljavanju i da se promijeni, odnosno da se u njemu navede eksplicitano pravo istospolnih prava na udomljavanje.

Kritika Zakona o strancima

Klub zastupnika Mosta kritizirao je danas Vladin prijedlog Zakona o strancima, istaknuvši da će negativno utjecati na domaće tržište rada, a pritom je problematičan, nesuvisao i opasan s demografskog i sa stajališta nacionalne sigurnosti. Nino Raspudić upozorio je da se prijedlog Zakona o strancima ne odnosi samo na zapošljavanje stranaca, tržište i ekonomiju, nego se itekako tiče i demografskih i sigurnosnih pitanja.

Posebno je zanimljivo da prijedlog zakona nije prošao na matičnom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Možemo li iz toga iščitati da ovakav Zakon predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj, pita Raspudić. On se zalaže, umjesto ukidanja kvota, za pojednostavljenje i ubrzavanje birokratskih procedura za poslodavce koji angažiraju stranu radnu snagu.

“Ovaj zakon sadrži niz problematičnih članaka, a jedan koji ukazuje na to odakle vjetar puše u političkom, geopolitičkom i ideološkom smislu je članak 91. stavak 4. u kojem se direktno poziva na Marakeški sporazum, koji je višestruko problematičan i tiče se reguliranja ilegalnih migracija, pa mi nije jasno što radi u ovom zakonu”, rekao je Raspudić.

Tu se nalazi i svjesno programirana pukotina, koja je i u Marakeškom sporazumu, a tiče se spajanja obitelji, odnosno ne mora se pružiti dokaz o postojanju obiteljskog odnosa, upozorio je.

Integracija radnika

Što se integracije stranih radnika tiče, problematičnim smatra što ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje ni polagati ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Ako je netko četiri godine u Hrvatskoj, a ne poznaje jezik ni latinično pismo, kako će uopće biti integriran, pitao je dodavši kako “ne želimo geta nego da ti ljudi da žive s nama, govore naš jezik i da smo jedno društvo”.

“Zakon je napisan traljavo, nije prošao Odbor za nacionalnu sigurnost, bez jasnog razloga ukida kvote za zapošljavanje stranaca i stoga ovakav Zakon ne možemo podržati”, poručio je Raspudić.

Zvonimir Troskot ustvrdio je kako je takav zakon samo dodatna potvrda Vladine strategije zbog koje ćemo postati najveći izvoznici mladih na međunarodno tržište rada, jer će veliki priljev stranaca bez kvota srušiti cijenu rada.

MIGRANTI U DALMACIJI OTELI STARCA? ‘Uperili su pištolj u čovjeka koji je nedavno imao operaciju i onda mu rekli što žele’ 

Investicija u mlade

Predlaže da se svima koji su prijavljeni na HZZ ponudi posao, a onima koji to odbiju neka se ne isplaćuje naknada i tako rastereti država, a ta sredstva iskoriste kao investicija u mlade.

Ovakvim je zakonom prevarena i dijaspora jer je njezinim pripadnicima potrebno tri do pet godina da bi se s dokumentacijom uspjeli preseliti u Hrvatsku i pokušati ovdje raditi, dok je ukidanjem kvota strancima preko noći omogućeno da konkuriraju na tržištu rada, kaže Troskot.

Osvrnuo se i na ukidanje moratorija na ovrhe u listopadu, rekavši da je Vlada kontradiktorna jer je ranije govorila da neće uvoditi javne bilježnike dok sada ima sasvim drugu strategiju. U Mostu smatraju da ovrhe ne treba komercijalizirati.

Po modelu Slovenije ili Estonije sustav ovrha treba digitalizirati i prebaciti na sudove, kao i izaći u susret ljudima opterećenima ovrhama tako da se najprije otplaćuje glavnica, čime će se smanjivati administrativni troškovi ovrhe, ali i kamate, rekao je Troskot.

Povratak na Net.hr