Čak 36 milijardi, četvrtina proračuna u zakonskom je vakuumu, a agencije za naplatu potraživanja ne kontrolira nitko

Rast kamata koje nerijetko premašuju glavnicu te na kraju nemogućnost otplate duga koji odvodi u dužničko ropstvo realnost je mnogih hrvatskih građana čije su dugove otkupile agencije za naplatu potraživanja.

Dugove od banaka u pravilu kupuju za 30 posto vrijednosti, pa od dužnika potražuju sve. Nastoje naplatiti što više, a da im jako dobro ide govore podaci o golemoj zaradi tvrtki čiji su vlasnici mahom stranci. I dok jedni traže da im se zabrane rad, drugi, svjesni da se posuđeno mora vratiti – s novim vlasnicima svojih dugova nastoje pronaći rješenje. Kako u 'sivoj zoni' rade agencije za naplatu pokušala je otkriti RTL-ova Potraga.

U raljama dugova

Vladimir je jedan od onih koji za posao agencija nema razumijevanja. U trenutku kada je novinarima RTL-a davao izjavu ovom 70-godišnjem Zagrepčaninu u invalidskoj mirovini zazvonio je telefon i to već treći put taj dan. Poziv je bio iz agencije koja je otkupila Vladimirov dug od banke.

Iako se o ovom biznisu ne zna puno, poznato je da su do danas banke prodale agencijama 36 milijardi kuna loših kredita. U to nisu zbrojeni dugovi građana prema telekomima, leasing kućama, osiguranjima i komunalnim poduzećima, pa je svota u konačnici još i veća.

Ovako to funkcionira: banci niste otplaćivali kredit pa je onda, da očisti svoju bilancu, zaključila da će vaš dug prodati agenciji. Banci ste bili dužni 100 kuna. Ona je to dugovanje prodala agenciji za najčešće 30 kuna. No, agencije u pravilu pokušavaju naplatiti svih 100 kuna. Takva je subina dopala i Vladimira s početka priče.

Iz agencije mu i danas nude riješenje za njegovih 100 tisuća kuna duga.

"Možemo vam omogućiti beskamatnu otplatu ako krenete s dobrovoljnim uplatama. Poslat ćemo vam sporazum s otpisom kamata da vam se kamate više ne računaju.

- Nemam ja novaca...

- Koliko ste rekli, 2500 invalidsku mirovinu imate?

- Da. 2580 kuna invalidsku mirovinu.

- Kad biste uspjeli izdvojiti 500 kn pa da za 500 kn napravimo sporazum?", pokušali su postići dogovor iz agencije unatoč Vladimirovom objašnjenju kako u slučaju da te novce izdvoji ne bi mogao platiti režije i hranu, osnovne potrepštine...

Dogovora nema, a na Vladimirovom dugu kroz cijelo to vrijeme gomilaju se kamate.

"To su prokleti kradljivci novaca, to su kamatari koji žive samo do kamata i to od sirotinje…", tvrdi Vladimir dok agencija ne odustaje upornim nazivanjem, zastrašujućim brojkama, upozorenjima na još veće troškove.

U vrijeme kada je Vladimirov kredit bio odobren i kada ga je otplaćivao bio je pod ingerencijom HNB- a. Problematično je to što sada kada je vlasnik duga netko drugi, institucionalni nadzor ne provodi nitko. Ni HNB, ni HANFA, ni Ministarstvo financija. Dakle, čak 36 milijardi, četvrtina proračuna u zakonskom je vakuumu, a agencije za naplatu potraživanja, iako je riječ o prijenosu novčanih tražbina i pružanju financijskih usluga, ne kontrolira nitko.

Tko kontrolira rad agencija?

Matija Arapović iz Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja potvrđuje da što se tiče same kontrole putem HANFE i sličnih agencija za nadzor - ona ne postoji. Ipak, naglašava da se na razini Europske unije priprema zakona koji će regulirati agencije za naplatu potraživanja unutar EU i u razgovoru s ministarstvom svi to očekuju i taj zakon će se jednostavno spustiti i na Hrvatsku.

Nadnacionalnu direktivu čekaju i hrvatske državne institucije: ministarstva financija i pravosuđa. Do tada - zrakoprazan prostor.

Ipak, na to da agencije imaju visoki profit, Matija kaže kako imaju i ogroman rizik. "Bez obzira što se ponekad kaže da je dug prodan za pola vrijednosti, ali ne znači da je i zaradio. Svi žele zaraditi, ali možete jako pogriješiti", rekao je Arapović.

"Jer ako netko prodaje potraživanje jer ga nije mogao naplatiti postoji za to nekakav razlog - izostanak komunikacije, nemogućnost naplate na bilo koji način barem znan vjerovniku u tom trenu. I to su najveći rizici", jasno će Arapović.

Unatoč riziku od 2015. do kraja lipnja ove godine prodana potraživanja iznosila su 27 milijardi kuna, a prodana su za samo 10 milijardi kuna. Nešto više od trećine cijene.

"Zapravo osnovno pitanje koje se stalno ponavlja je zašto banke ne ponude to ljudima koji su dužni. Nemoguće je da dužnik otkupi vlastiti dug", kaže Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.

Jer kad bi postojala mogućnost da sam dužnik otkupi dug uz tako velik popust, pitaju se bankari - tko bi uopće plaćao kredite. U HNB-u prate samo statistiku, a kome su prodani i pod kakvim uvjetima - poslovna je tajna.

"Poslovna tajna je ugovor između dvije pravne osobe, ali Hrvatska narodna banka kao glavni regulator zna sve, i prema njihovim uputama se takvi ugovori zaključuju. Manje više sve statistički relevantno se zna", tvrdi Adrović.

Zna se i da su agencije izuzetno profitabilne. Eos Matrix, po financijskim je rezultatima najjača agencija u državi. Vlasnik im je njemačka tvrtka, zapošljavaju oko 200 ljudi. Prošle su godine zaradili 113 milijuna kuna i rasli gotovo 50 posto.

B2 kapital u vlasništvu je tvrtke iz Luksemburga. Vlasnik firme CEI Zagreb su Nizozemci, a direktor je Mađar. Svea Ekonomi, u vlasništvu je ciparske tvrtke. APS Croatia češke. U drugim agencijama vlasnici su iz Italije, Slovačke, Poljske, Srbije i Slovenije.

Budućnost ovršnog zakona

U Ministarstvu financija proteklog su tjedna razgovarali s udrugom Ovršni o novom ovršnom zakonu i radu agencija.

"Da je ovo što rade nedopustivo i da očito zbog prevelikog broja pritužbi, i njima očito nije nešto nije u redu, način na koji rade… Naš stav je jasan, njihov rad treba zabraniti do novog ovršnog zakona", jasno će predsjednik Udruge Ovršni Danijel Galović.

U ministarstvu financija kažu da donose mjere kako bi olakšali položaj dužnika. U izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlažu da se kreditne ustanove potiču da olakšaju položaj dužnika konačnim otpisom potraživanja umjesto prodaje kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja. Taj bi otpis za banku bio porezno priznati rashod.

"Dosad se otpis potraživanja mogao tretirao kao porezno priznati rashod samo kada je banka poduzela baš sve, baš sve potrebne radnje znači i dodatno vrijeme koje mora proteći da bi se neki slučaj riješio. Predloženim zakonskim izmjenama otpis potraživanja tretirao bi se kao porezni priznati rashod, povećao se doseg mjere i u onim situacijama u kojima je došlo da naplata potraživanja nije izvjesna", poručuje Dario Gabrić iz Erste banke.

U Marićevom ministarstvu kažu kako su obaveze i nadzor nad vođenjem poslova agencija propisani Zakonom o trgovačkim društvima, oni čiji su dugovi u njihovim rukama - misle da je to premalo.

"Zamislite da netko osnuje agenciju koja radi kao banka…. To vam je poput kafića, imate mjere, ne smijete raditi, inspekcija vam ulazi kad god, a netko tko se ne zove kafić, neko mjesto radi kako god želi. Sve rade poput onih drugih, ali nema nadzora, nema kazni. Ništa", kaže Ina Tomljanović iz udruge Ovršni.

Osim sive zone u kojoj ne postoji registar agencija, ne postoji obveza licenciranja, nitko ne provodi nadzor. Dugove, nitko pristojan ne spori, treba vratiti. Ali i trebaju biti čisti računi, precizni okviri, strogi uvjeti pod kojima se drugoj ruci moraju vraćati.