Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

VELIKI INTERVJU

TEŽA MI JE NAŠA POLITIKA, NEGO TRAGANJE ZA BOŽJOM ČESTICOM: ‘Divjak je samo statist koji nas obmanjuje o ključnoj stvari’

Dr. Ivica Puljak govori o ulasku Hrvatske u CERN, odnosu hrvatske politike prema obrazovanju i znanosti, te o planovima sa strankom Pametno

Ivica Puljak, profesor fizike na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, poznati znanstvenik i jedan od osnivača stranke Pametno, na CERN-u, međunarodnoj instituciji za nuklearna istraživanja sa sjedištem u Šivcarskoj, daleke 1993. pripremao je doktorat, a potom je i sudjelovao u internacionalnom timu koji je tragao za čuvenom “Božjom česticom”, Higgsovim bozonom, na dan kada je u Zagrebu organizirano svečano potpisivanje ulaska Hrvatske u CERN, objavio je na svom Facebook profilu vrlo emotivan status:

“Danas je za mene jedan od najljepših dana moje profesionalne karijere…” CERN je zapravo značajan za cijelu obitelj Puljak, dalo se naslutiti i iz statusa supruge Marijane Puljak: “25 godina je naša obitelj rasla uz CERN, od fakulteta, braka, rađala su se djeca…”.

O značenju ulaska u CERN, ali i o statusu znanstvenika u Hrvatskoj i aktualnim političkim potezima stranke Pametno s dr. Ivicom Puljkom razgovarali smo upravo na dan svečane objave ulaska Hrvatske u CERN. Bio je optimističan i vedar – i još više uvjeren da njegov politički angažman ima smisla.

NET.HR: Zašto je za Hrvatsku važan ulazak u CERN?

PULJAK: Hrvatska će ulaskom u CERN postati ravnopravna članica jednog od najvećih i najjačih svjetskih znanstvenih laboratorija. To je mjesto gdje se svijet po prvi put ujedinio oko znanstvenih ideja a sada će hrvatski znanstvenici mnogo jednostavnije sudjelovati u tome. Radi se o iznimnom postignuću za hrvatsku znanost, a s obzirom na značenje koje bi znanost trebala imati u cjelokupnom društvu, to je nesumnjivo veliki korak za Hrvatsku.

NET.HR: Dugo se govorilo o tome da bi Hrvatska trebala ući u CERN…Je li bilo nekih posebnih prepreka? Je li moglo doći i ranije do tog čina?

PULJAK: Rekao bih da je trebalo već ranije…Tri su preduvjeta: znanstvenici koji surađuju s CERN-om, što smo ispunjavali već prije nekoliko desetaka godina, industrija koja se može uključiti u suradnju, što također imamo, ali uvijek može bolje, te – politička volja za podržavanje te suradnje. Činjenica jest da su naša nastojanja podržavali mnogi ministri, ali je pravi konkretan iskorak napravljen u vrijeme ministra Željka Jovanovića i njegovog pomoćnika Saše Zelenike. Oni su započeli proces, osigurana su sredstva, došlo se vrlo blizu realizacije, ali je onda došlo do nekakvog kočenja… Sada je ministrica Blaženka Divjak sa svojim pomoćnicima, posebno Tomeom Antičićem i Stašom Skenžićem, privela proces kraju. Ovo je primjer kako se vlade različitih opredjeljenja ipak mogu dogovoriti oko projekta je zbilja izuzetan.

NET.HR: Tko će imati najviše koristi od ulaska u CERN?

PULJAK: Znanstvenici, prije svega fizičari. Ali i znanstvenici iz drugih područja, elektroničari, računarni stručnjaci… Zatim naša industrija. Imati će prilike sudjelovati na natječajima od 500 milijuna eura godišnje. Naravno, dobiti će te poslove ako budu dovoljno dobri i konkurentni. Uvjeren sam da će ih to motivirati da budu još bolji, jer dobiti referencu da se radilo za CERN iznimno puno znači…Širu korist će imati cijelo društvo u cjelini. Naši ljudi će sada tamo moći raditi doktorate, sigurno će se još mnogo više moći raditi na popularizaciji znanosti.

Od ulaska u CERN najviše će koristi imati fizičari, kaže PuljakFoto: Pixsell

NET.HR: No, jesu li naši znanstvenici, a onda i industrija – konkurentni? Hoće li se uspjeti probiti?

PULJAK: Jesu, naši znanstvenici su već sudjelovali u CERNovim eksperimentima, već smo dokazali da imamo jake snage. Isto mogu reći i za industriju. Imamo segmente industrije, osobito u IT sektoru, koji već postižu odlične rezultate. No, osobno smatra da je posebno važno da će ovo prisustvo Hrvatske u CERN-u zapravo motivirati mnoge da budu još bolji. Taj moment motivacije je iznimno važan.

NET.HR: Objavili ste na svom Fejsbuk profilu da vi ovaj trenutak sanjate već 25 godina. Vi ste spremali doktorat na CERN-u i sudjelovali u mnogim projektima, mnogo prije ovog ulaska…

PULJAK: Da, spremao sam diplomski rad na CERN-u 1993. godine, a zatim i magisterij i doktorat. Doista je ovo za mene iznimno emotivan trenutak…moja obitelj je doslovno živjela s CERN-om. Bilo je razdoblja kada sam radio 36 sati u komadu, živio sam sam u inozemstvu i čeznuo za obitelji koja je rasla u Splitu. Nikada neću zaboraviti onaj naboj kada smo živjeli za to da nađemo Higgsov bozon, kada smo sanjali da Hrvatska isto uđe u CERN…i sada se to zbilo. Doista sam posebno radostan zbog toga!

NET.HR: Jeste li vi i osobno bili na neki način uključeni u lobiranje za ulazak Hrvatske u CERN?

PULJAK: Kako ne. Svakom novom rektoru i svakom novom ministru smo ispočetka objašnjavali zašto je to važno i što donosi Hrvatskoj. I doista ne mogu reći da je bilo koji ministar u tom dugom nizu godina pokazao nepovjerenje. Uvijek smo dobivali podršku. Danas je u znanosti ključno biti povezan sa svijetom. Kod nas u Splitu sada već imamo nekoliko mladih doktoranata koji su stekli doktorat na najprestižnijim sveučilištima u svijetu, te žive pola godine u Splitu a pola godine u inozemstvu. Imamo sada već nekoliko sjajnih primjera kako ljudi mogu raditi svjetsku znanost iz Hrvatske, u suradnji sa svijetom.

NET.HR: I onda uglavnom napuštaju Hrvatsku?

PULJAK: Mnogi, na žalost, da…

NET.HR: Pa dolazimo i do pitanja kako Hrvatska onda prihvaća svoje znanstvenike i kako ih motivira da doprinesu Hrvatskoj?

PULJAK: Stanje u hrvatskoj znanosti generalno nije dobro. No, umjesto da se žalimo kako nije dobro, pokušajmo sami nešto promijeniti. Mi zagovaramo pristup: I iz Hrvatske se može!

NET.HR: Kako ocjenjujete odnos ministrice Blaženke Divjak prema znanosti?

PULJAK: Ovo je još jedna tipična vlada HDZ-a, i u toj cijeloj vladi – ministrica Divjak je sporedan faktor. Ni jedna vlada HDZ-a, ali ni SDP-a, nije povukla Hrvatsku u naprijed. HDZ vodi ovu državu u pogrešnom smjeru, a ministrica Divjak je samo još jedan pridružen član te družbe. Ovo finiširanje ulaska u CERN je sigurno pozitivan primjer, ali nipošto nije dovoljno da bi se reklo da se vidi da ova Vlada razumije potrebe moderne znanosti. Najveći problem ministrice Divjak je ovo obmanjivanje da se radi na cjelovitoj kurikularnoj reformi. Naprotiv, ne radi se dobro, izgubiti će se nekoliko dragocjenih godina i proći će ponovno nekoliko generacija djece bez ozbiljno reformiranog obrazovnog sustava.

NET.HR: Što biste vi poručili ministrici, što treba hitno učiniti?

PULJAK: Ministar ništa ne može sam. Već smo ranije imali ministre obrazovanja koji su se zalagali za neka dobra rješenja, ali nisu uspjeli ništa ozbiljno napraviti jer nisu imali podršku predsjednika vlada. Sjetite se HDZ-ovog ministra Fuchsa koji je pokušao promijeniti zakon u pravom smjeru, ili SDP-ovog ministra Jovanovića. Uzalud njihova nastojanja ako ih nisu podržavali premijeri. Sadašnja vlada očito ne želi kompleksnije i ozbiljnije riješiti problem obrazovanja. Ministrica Divjak je tu definitivno statist, bavi se time da ostavlja dojam da se bavi reformom. Ja je kritiziram jer smatram da je za svakoga kome je stalo do obrazovanja i znanosti nedopustivo uopće sudjelovati u ovakvoj vladi.

NET.HR: Vi ste i predavač na Fakultetu, držite i radionice za različite uzraste djece…Neposredno komunicirate s djecom i studentima i vidite posljedice izostanka reforme?

PULJAK: Najviše me brine to što kod njih dominira osjećaj apatije. Da se u Hrvatskoj ništa više ne može promijeniti. I da ako žele bolje živjeti moraju otići van. I kod djece i kod odraslih sam jasno vidio da vole znanost, da ih zanima. Kod svih je osviješteno da je znanje bitno, djeca znaju da je važno učenje, znanje…ali izgovaraju ono što nas mora zaplašiti: da u Hrvatskoj znanje nije bitno za životni uspjeh. Da su u Hrvatskoj bitne druge stvari, veze, poznanstva, politička linija. To ih, nažalost, deprimira i vodi u apatiju i zbog toga odlaze van Hrvatske.

NET.HR: Hoće li ovo umrežavanje sa CERN-om zadržavati hrvatske znanstvenike vezane uz Hrvatsku ili će ih – voditi iz Hrvatske?

PULJAK: I jedno i drugo. U znanosti je iznimno bitno da budete ravnopravni član međunarodne zajednice. Nek ljudi cirkuliraju, nek se razvijaju, neki će otići, drugi doći. To je ideal otvorenog, modernog društva. Evo mog primjera: živim u Hrvatskoj, želim što više raditi u Hrvatskoj, ali surađujem sa cijelim svijetom.

NET.HR: Jesu li naše znanstvene institucije poticajne za naše znanstvenike?

PULJAK: Nisu. Nemamo dobre kriterije za napredovanje, nismo uspjeli stvoriti kompetitivan sustav koji će motivirati ljude na razvoj, koji će tjerati na uspjeh. U ozbiljnim europskih znanstvenim sustavima sve je okrenuto prema kompetitivnosti. A kod nas toga nema. Od svih znanstvenika izdvaja se 10 posto izvanrednih, kompetitivnih na svjetskoj razini. Moraju postojati mehanizmi koji izdvajaju te najbolje od najboljih, a toga kod nas – nema. Kod nas se dogodi da izvanredan mladi čovjek uđe u sustav pa se izgubi. Nogometnim rječnikom rečeno: nitko ga ne trenira.

NET.HR: Vi i dalje ustrajete u toj neobičnoj kombinaciji: znanstvenik ste a angažirali ste se i u politici. Je li vam možda splasnuo entuzijazam ili i dalje jednako vjerujete u politički angažman?

PULJAK: U znanosti sam radio vrlo kompleksne stvari…radio sam u grupi koja je pronašla Higgsov bozon. Ali, reći ću vam iskreno – to je ništa prema politici. Politika je sto puta teža, više frustrirajuća, razočaravajuća. Uopće ne uživam u tome. Ali znam da moram nešto poduzeti. Kroz svoj rad i život naučio sam da je za Hrvatsku, zemlju u nastajanju, politika puno važnija od znanosti. Kroz politiku možete oživjeti i znanstvene ideje. Ili promicati da je znanost i znanje bitno. Naprosto, mislim da moramo ustrajati…

NET.HR: I ne razmišljate o odustajanju?

PULJAK: Nikako! Dapače, mislim da moramo još intenzivirati politički rad. Jer se HDZ toliko trudi učiniti cijelu oporbu što manje vidljivom…

NET.HR: Jeste li zadovoljni sa sadašnjom pozicijom stranke Pametno?

PULJAK: Mi znamo da nema uspjeha preko noći. Radimo mukotrpno, vjerujemo u uspjeh. Tako je bilo i privatno i profesionalno. 20 godina smo tražili Higgsov bozon i kada mi je profesor Denegri rekao da će nam trebati 20 godina da ćemo izgraditi jednu normalnu znanstvenu grupu u Splitu, mislio sam da pretjeruje. Ali sada vidim da je u pravu. Gradimo jednu modernu stranku, imamo izvanredan program, vrijednosno smo lijevo, a što se tiče gospodarstva, zagovaramo slobodu, kompeticiju, zalažemo se za porezno rasterećenje, sređivanje pravosuđa itd. Radimo, okupljamo ljude, ne odustajemo od temeljnih ideja, moderne liberalne demokracije…i rastemo.

NET.HR: Je li vam danas žao što ste napustili Amsterdamsku koaliciju?

PULJAK: Nismo. U strankama koje su se okupile u Amsterdamskoj sigurno ima kvalitetnih ljudi, ali shvatili smo da su njihove politike, pa i postupci, identični onima u HDZ-u i SDP-u. Naizgled se razlikuju po ideologiji, ali to su mehanizmi postupanja koji su doveli Hrvatsku do dna. I nama nije mjesto s njima.

NET.HR: Je li točno da razgovarate sa START-om Dalije Orešković? Je li moguća suradnja?

PULJAK: Da, razgovaramo i pokušavamo se dogovoriti da zajedno izađemo na izbore za EU parlament. Proveli smo i istraživanja koja pokazuju da postoji značajna sinergija između nas i da bi zajednički mogli pokazati građanima da ima smisla izaći na izbore, da ima nade za drugačija rješenja od onih kojima nas već desetljećima muče HDZ i SDP. Mislimo da je važno da sve progresivne snage danas u Hrvatskoj pokušaju naći zajednički jezik…Puno je više toga što nas spaja nego razdvaja.

NET.HR: Čime se trenutno bavite u znanstvenom radu?

PULJAK: Surađujem i dalje s CERN-om, uključen sam u rad s grupom znanstvenika sa splitskog Fakulteta za elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju koja radi na novoj generaciji čipova, iznimno sam angažiran na popularizaciji znanosti, pokušavam motivirati mlade ljude da se bave znanošću…

NET.HR: Možemo li na temelju broja novih mladih znanstvenika reći da hrvatski fakulteti još uvijek rade kvalitetno?

PULJAK: U svakoj populaciji vi imate određen postotak nadarenih ljudi. Mnogi se uspiju razviti, pa i unatoč nepoticajnom okruženju. Činjenica da imamo mladih kvalitetnih znanstvenika nipošto nas ne smije zavarati i dopustiti da zaključujemo da je sve u redu s našim obrazovnim sustavom…Za neke slučajeve bih rekao da je prava sreća da ih sustav nije uspio posve ugušiti. Mi moramo puno bolje organizirati sustav, moramo maknuti prepreke tim ljudima, moramo ih bolje „trenirati”, moramo ih poticati.

Pametno trenutno sa Startom pokušava dogovoriti zajednički izlazak na izboreFoto: Pixsell

NET.HR: Kako ste se vi osjećali na CERN-u prije 25 godina? Je li vas mučilo to što dolazite iz male sredine, iz siromašne zemlje?

PULJAK: O da. Imao sam kompleks jer dolazim iz male zemlje koja je tek izašla iz socijalizma. Mi smo ovdje u Hrvatskoj tada imali plaće 200 njemačkih maraka. Bili smo jadni, skromni…Prvih deset godina nikada nismo ručali na CERN-u. Zato jer je cijena jednog ručka bila 10 posto od tadašnjih hrvatskih plaća. Snalazili smo se na različite načine, samo da budemo tamo, da sudjelujemo. Danas je drugačije. I po tome vidimo da smo ipak napredovali u ovih 25 godina. Hrvatska nije zemlja trećeg svijeta. Mi smo ipak dio EU, na začelju doduše, i sad je izazov kako da se probijemo naprijed. Naravno da to opet frustrira, jer da nije bilo ovih mučenja sa HDZ-om i SDP-om, moglo je biti puno bolje.

NET.HR: Vi ste u CERN-u surađivali s drugim hrvatskim znanstvenicima s kojima se sigurno idejno i ideološki razilazite?

PULJAK: Da, Vuko Brigljević s Instituta Ruđer Bošković, Mirko Planinić, s PMF-a. Izvanredno smo surađivali kao znanstvenici iako bismo se uz kavu razilazili oko mnogih ideoloških pitanja. Ali to je pluralizam. To su čestiti ljudi. Mi se nikada nismo posvađali. Imam prijatelje i suradnike među ljudima s cijelog ideološkog spektra. Mi dijelimo iste ljudske vrijednosti. Uostalom, vrijednosti kršćanstva i humanizma su potpuno iste. A onda slijedi intelektualna diskusija: tko je stvorio svemir, je li to bilo slučajno ili ga je stvorio Bog. Hoću reći, mi moramo svi skupa graditi bolje društvo. I uvažavati razlike. A u Hrvatskoj se ljude utjeralo u rovove, podijelilo na “naše” i “vaše” i nikako da se izvadimo iz toga.

Povratak na Net.hr