MUKE PO RADNICIMA

SVI STRAHUJU OD OTKAZA, A NJIMA KRITIČNO FALI RADNIKA: ‘Imamo ih 70-ak i treba nam još toliko. Gdje ćemo ih naći? Ne znam’

Iako je u jeku koronakrize 16.655 ljudi izgubilo posao, a mnogi strahuju od otkaza, čini se kako u građevinskom sektoru razlog za zabrinutost – nedostatak radnika

Koronakriza, potres, a potom i poplave u Zagrebu ostavili su traga na tržištu rada. Iako je Vladinim mjerama spriječeno masovno otpuštanje radnika, svega 16.655 osoba je izgubilo posao u vrijeme koronakrize, no problemi koji su postojali i prije ovih događaja, vjerojatno su se samo produbili. Iako podaci pokazuju kako su mjere za poticanje gospodarstva i očuvanje radnih mjesta spasile 618.859 radnih mjesta kod 104.476 poslodavaca koji su na njih aplicirali, stvari nisu crno-bijele.

Sindikalist Krešimir Sever upozorava da su poslodavci radnicima prvo oduzimali stare godišnje odmore, a onda i nove, prisiljavajući ih na rad kad su se službeno vodili da su na odmoru. “Dio poslodavaca je primjerice imao ugovorenu plaću na minimalnu, da su od države dobivali četiri tisuće kuna u netu i da su razliku od minimalne do tih 4000 kuna ostavljali sebi”, nastavio je Sever.

PODUZETNICI I OD NOVE VLADE OČEKUJU POTPORE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA: ‘Ne učinimo li tu stvar, oporavak će predugo trajati’

Povećan interes za frizere i građevinare

Turistička djelatnost Vanje Keletić s Plitvica opstala je zahvaljujući Vladinim mjerama. Gosti dolaze, ali u daleko manjoj mjeri nego ranijih godina. “Kad su Nizozemci najavili da smo u onoj narančastoj boji na kartama, svi gosti koji su ovdje bili kao u ludilu su odlazili, strepeći da će Austrija zatvoriti granice i da će morati ići u karantenu”, prisjetila se za Dnevnik.hr.

U prvim tjednima popuštanja restriktivnih mjera frizerka Antonia Koharović započela je s poslom. Nakon tri mjeseca kod kuće, potražnja za frizurama bila je velika. Uz salon, radila je i od kuće. Iako se samozaposlila, nije jedna od 971 osobe koje su ove godine iskoristile državne poticaje. Njoj je bitno da se radi, a Vladi je bitno da osigura 130.000 kuna potpore za mlade s poslovnim idejama.

Građevinari su, pak, prezaposleni. Zauzeti su u sljedećih godinu i pol dana, a nakon potresa i poplave u Zagrebu građani se otimaju za njihove usluge. Posla će biti još i više kada se donese Zakon o obnovi, a dotad će mnogi iskoristiti situaciju kako bi nabijali cijene i “fušarili”, odnosno nekvalitetno radili.

“Mi trenutačno imamo sedamdesetak zaposlenika i treba nam barem još toliko. Gdje ćemo ih naći? U okruženju više nema, mi imamo nešto naših djelatnika iz Albanije, ali to isto već ponestaje. Ne znam. Jednostavno ne znam”, rekao je vlasnik građevinske tvrtke Toni Trojnar.

DRŽAVA OPET SUBVENCIONIRA SAMOZAPOŠLJAVANJE: Ipak, promijenjeni su kriteriji – neće baš svi moći dobiti poticaje

Hoće li stići novac iz EU na vrijeme?

Učenici koji upišu građevinska obrtnička zanimanja za tri godine, kada završe školu, imat će sigurno radno mjesto. No, dok će građevinari zapošljavati, budućnost je neizvjesna za druge. Naime, daljnje financiranje državnih mjera ovisi o europskom novcu, a Severa brine hoće li taj novac stići dovoljno brzo.

“Ovi poslodavci koji su izdašno koristili mjere u ovom razdoblju, kad te mjere presuše, ako se ne nađe novi izvor za neke drukčije mjere, u tom će slučaju hladnoglavno isporučiti te radnike državi na skrb”, zaključio je i dodao da eventalni zajmovi MMF-a i Svjetske banke ovise o fleksibilizaciji sustava rada, a toga u izmjenama Zakona o radu, zasad ima, ali i u negativnom kontekstu za radnike.

Povratak na Net.hr