Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BDP ĆE PASTI ZA 10 POSTO?

SVAKI TREĆI RADNIK BIT ĆE NA MINIMALCU? Ekonomist tvrdi da će udarac ove krize biti snažan: ‘Ovako nešto nikad se nije dogodilo…’

Nadajmo se da je to kratkoročni efekt. Vlada je obećala dati firmama naknadu za zaposlene u visini minimalca. Preostali dio plaće poslodavci bi trebali dati, ali ne znamo u kojoj mjeri će to uistinu raditi. Ovisno o javno zdravstvenoj ugrozi i duljini trajanja ekonomskih ograničenja, ovisi i koliko će dobivati minimalne plaće, navodi Danijel Nestić

Ako se epidemijski rizik relativno brzo završi, udar na hrvatsko gospodarstvo bit će slabiji, ali ako potraje, bit će jači, a moguć je i pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 10-ak posto, kazao je u utorak Danijel Nestić, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta u emisiji RTL Direkt.

U 14 dana već je 12.000 ljudi dobilo otkaz, a ta bi brojka mogla strahovito rasti.

U HRVATSKOJ ZARAŽENO 867 OSOBA, A U SVIJETU VIŠE OD 800.000: SAD čekaju dva teška tjedna, moguće je da će biti više od 100.000 umrlih

OMILJENI HRVATSKI MATEMATIČAR OBJASNIO: Što je linearni, a što eksponencijalni rast i zašto je u doba korone ključno znati razliku

“Ovo je početak i treba se nadati da će Vladine mjere barem privremeno zaustaviti rast broja nezaposlenih. Za nadati se da će u drugom dijelu godine izostati eksponencijalni rast. Gospodarstvo je snažnije no 2008., Vladine mjere također, tu su i sredstva iz Europske unije pa vjerujem da nećemo dosegnuti rekordne razine od 400.000 nezaposlenih iz prethodne krize”, kazao je Nestić te se osvrnuo i na činjenicu da će uskoro svaki treći zaposleni biti na minimalcu:

“Nadajmo se da je to kratkoročni efekt. Vlada je obećala dati firmama naknadu za zaposlene u visini minimalca. Preostali dio plaće poslodavci bi trebali dati, ali ne znamo u kojoj mjeri će to uistinu raditi. Ovisno o javno zdravstvenoj ugrozi i dužini trajanja ekonomskih ograničenja, ovisi i koliko će dobivati minimalne plaće.”

Situacija se mijenja iz dana u dan, prostor neizvjesnosti je prevelik

Vlada je “izbacila” prvi paket mjera za pomoć gospodarstvu, ali poduzetnici nisu baš zadovoljni, traže nešto više i konkretnije.

“Vidite i sami da se situacija mijenja iz dana u dan, prostor neizvjesnosti je prevelik. Vlada je prije dva tjedna donijela te prvotne mjere i odgovarale su trenutku. U međuvremenu se perspektiva promijenila, mjere će trajati dulje i gospodarstvo zahtijeva dodatne mjere, a čujemo i da se ide u tom smjeru”, naglasio je Nestić i otkrio što misli o odgodi plaćanja, ili je po njemu ipak bolje otpisati dugove:

“Čini mi se da je gotovo pa neizbježno otpisati dio dugova gospodarstvu.”

Još uvijek nije dogovoreno treba li se sve navedeno odnositi samo na one kojima je zabranjen rad ili i one kojima je osjetno pao promet.

“Ima logike da se svima omogući pomoć. U povijesno smo jedinstvenoj situaciji, ovako nešto nikad se nije dogodilo u cjelini. Zato su i Vladine mjere jedinstvene, ali tako treba nastaviti, ovo je takva situacija”, objašnjava ekonomski stručnjak.

‘I dio javnih službenika trebao bi se odreći plaće’

Možda bi pomoglo da se javnim i državnim službenicima smanje plaće?

“To je veliko pitanje. U ovakvoj situacije imamo povećanu potrebu rada javnih i državnih službenika, kao vojska, zdravstveni djelatnici, policija… Međutim, Hrvatska ima izrazito velik javni sektor, koji je veliko opterećenje za proračun jer riječ je o više od 250.000 ljudi. S javnim poduzećima i poduzećima gdje je država vlasnik to je 350.000 ljudi ili 20 do 25 posto radne snage. Moje je mišljenje da bi dio javnog sektora koji nije suočen s potrebom rada u ovim trenucima, kroz pregovore ili dodatak kolektivnom ugovoru, trebao doći do dogovora ravnomjernijeg snošenja tereta. To znači i da se dio javnih službenika odrekne dijela plaće”, smatra Nestić.

Mirovine?

Mirovine se također spominju u smislu rezova kao krajnja mjera. Pod time se misli na drugi stup.

“Morali bismo znati što se podrazumijeva pod time. Taj novac je investiran, ne stoji u nekom sefu. Ako bismo u ovom trenutku prodavali dionice, dobili bismo malo novca pa je odgovor da to ne treba. No, novac koji će sad stizati u drugi stup, njime treba kupovati obveznice i to bi možda pomoglo”, napominje Nestić i osvrće se na turizam, koji iznosi 11 posto BDP-a.

“Doista je teško projicirati tko će i koliko biti pogođen. Hrvatski turizam će sigurno biti snažno pogođen, ali on možda ima sreću u nesreći jer je koncentriran u dva mjeseca, srpnju i kolovozu… Do tada će mnoge stvari biti jasnije. Treba očekivati da bi se turisti iz nama bližih zemalja vratili. Ako Vlada uspije definirati neku mjeru da potakne domaće građane za ljetovanje na našem moru, to bi spasilo sezonu. Spominju se vaučeri, ali volio bih jednostavnije mjere kao državni regres za godišnji odmor”, navodi Nestić.

Pad BDP-a od čak 10 posto? ‘Ali, ova kriza ima jednu dobru stvar’

Pad BDP-a je neminovan, a one crne prognoze idu prema tome da će biti dvoznamenkast.

“Situacija je iz dana u dan promjenjiva i doista je vrlo teško nešto reći, ali sigurno je da će biti snažan udarac. Ne možemo govoriti o prognozi nego procjeni, ali moguće da će biti i desetak posto”, mišljenja je Nestić.

Kriza 2008. i ova danas mogu se usporediti, no koja je teža?

“Po snazi i udaru to je tu negdje, ali ova kriza ima jednu dobru stvar. Donesena je izvana, uzrok nije u samom gospodarstvu pa ako se relativno brzo završi epidemijski rizik, udar će biti slabiji, ali ako potraje, mogao bi biti jači”, zaključio je Danijel Nestić za RTL Direkt.

Sve o koronavirusu u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr