Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ŠTO SMO BEZ ŠUMA?

ŠUME DILJEM HRVATSKE U VELIKOJ OPASNOSTI: Izvana smo uvezli ono što ih ubija, ali najgore je tek pred vratima

Hrvatska se dosad mogla pohvaliti bogatim, stabilnim i zdravim šumama, no sada su u opasnosti zbog poremećaja u osjetljivim hidrološkim procesima i pojave  brojnih štetnih invazivnih vrsta, upozoreno je u utorak na panel raspravi u organizaciji Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog društva.

Šumskim ekosustavima, pogotovo nizinskim, prijeti opasnost zbog niza antropogenih čimbenika, kao što su hidromelioracija, kanaliziranje i vodotehnički zahvati, koji su poremetili osjetljive hidrološke procese i zbog pojave brojnih štetnih invazivnih vrsta, rečeno je tijekom rasprave.

Najvažnija hrvatska vrsta – hrast, ozbiljno je ugrožena pojavom uvezenog štetnika, hrastove mrežaste stjenice, a sušenje jasena poprimilo je zabrinjavajuće razmjere. Tome treba dodati sve češće i jače požare zbog klimatskih promjena.

“Krošnje hrastova se već ljeti intenzivno žute od sisanja sjevernoameričke mrežaste stjenice, jasen se ubrzano suši uslijed gljivične bolesti nehotično uvezene iz Azije, pitomi kesten već dugo je pritisnut alohtonom biljnom bolesti, a već 10-ak godina dodatno je pod udarom azijske ose šiškarice”, rekao je Boris Hrašovec sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta upozorivši kako su još štetniji kukci i bolesti praktički pred vratima hrvatskih šuma.

Stjepan Mikac, također sa Šumarskog fakulteta, kaže kako je odumiranje šuma uzrokovano sušama zabilježeno diljem svijeta sa značajnim porastom od 1970. godine, pa se pretpostavlja povećanje učestalosti takvih događaja u budućnosti s različitim posljedicama u odnosu na dosad poznate i zabilježene prirodne poremećaje.

Svaka vrsta drveća “zaradila” po jednog štetnog kukca ili biljnu bolest

Osim u hrastovim šumama, veliki problem se javlja i na području jelovih, smrekovih i mješovitih šuma bukve i jele, gdje uzajamno djelovanje nepovoljnih klimatskih čimbenika (ledolomi, suše, potkornjaci i dr.) uzrokuje goleme štete, kaže Mikac.

Na panel raspravi istaknuto je kako je gotovo svaka važna šumska vrsta drveća u zadnjih 20-ak godina “zaradila” po jednog izrazito razornog i štetnog invazivnog kukca ili biljnu bolest.

“Blage i tople zime omogućile su nesmetani razvoj borovog potkornjaku na području Dalmacije. Štetnik koji je autohton i do sada nije ozbiljnije ugrožavao borove u Dalmaciji postao je prava pošast u promijenjenim klimatskim uvjetima blagih zima i visokih temperatura”, istaknuo je direktor Sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama Krešimir Žagar.

Hrvatske šume intenzivno prate stanje u pogođenim područjima i provode zahvate njege, doznake i sječe. Obnovu šuma treba provoditi kombinacijom odgovarajućih vrsta drveća, te intenzivirati znanstvena i stručna istraživanja uzročnika bolesti i postupaka sanacije. U tome treba usko surađivati sa znanstvenim institucijama, prvenstveno Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom, zaključio je Žagar.

Povratak na Net.hr