Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KATASTROFA ZA OBRAZOVANJE

STRUKE ZA KOJIMA HRVATSKE ŠKOLE ŽUDE: Unatoč debelom manjku, država im nudi toliko loše uvjete da ni ne pomišljaju prihvatiti posao

Informatičari, kemičari, fizičari, matematičari… sve su to profesori do kojih škole sve teže dolaze jer odlaze u realni sektor koji im nudi bolje uvjete rada i bolje plaće. Problem je najviše istaknut u školama u manjim sredinama

U školama upozoravaju na eskalaciju problema koji osjećaju godinama – sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike, a situaciju im otežava manjak profesora ovih struka na Zavodu za zapošljavanje, piše Jutarnji list.

U ponudi burze najbrojniji su razredni učitelji, nastavnici tjelesnog, profesori filozofije i povijesti, ali ne i prirodnjaci. Natječaje za njih ponavljaju po nekoliko puta, pogotovo kada je riječ o radnome mjestu na odredeno vrijeme, navodi dnevnik, dodajući da nastavnici iz tzv. STEM područja odlaze u realni sektor, u kojem dobivaju dvostruko veće plaće.

Dva mjeseca tražili profesora

“Kada raspišemo natječaj na određeno, bez obzira na koju duljinu, fizičara i matematičara de facto je nemoguće naći. U skoroj budućnosti ostat ćemo bez tog kadra. Moramo biti svjesni da dobrog školstva nema bez dobrih nastavnika upozorava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.

Riječ je o jednoj od najvećih škola u Zagrebu, koja od jeseni prelazi na rad u jednoj smjeni. Učenika ima, no sve teže dolaze do zamjene za profesore na bolovanju ili porodiljnom. Profesora fizike tražili su dva mjeseca. Pritom je, upozorava Stić, stvarno stanje vidljivo u školama izvan većih gradova, gdje se natječaji za profesore ponavljaju po šest, sedam puta.

Sramotne povišice od 3 posto

“Zadnji je trenutak da se napravi dobra mreža škola i da plaće učitelja ne idu gore sramotnih tri posto nego 20, sa svim odgovornostima koje slijede iza toga”, poručuje Stić.

Na problem su za Jutarnji ukazali i ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu Saša Kolombo i ravnatelj škole u Strizivojni Andro Mršić koji predlaže da se dopusti svim učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom i položenim stručnim ispitom da predaju u predmetnoj nastavi.

“Moramo se pomiriti s tim da onaj tko je završio FER ili PMF neće raditi u školi za 5000 kuna. Sada o tome treba govoriti, da se stvari ne bi raspale za pet godina”, objašnjava ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld.

I Divjak priznala problem

Da problem deficita STEM struke u školama nedavno je upozorila i ministrica Blaženka Divjak. Na upit kolika je potražnja za nastavnicima deficitarnih struka i koliko ih je ukupno zaposleno u šolama, u Ministarstvu obrazovanja nemaju odgovor.

“Po njima, sustav u posljednjih pet godina bilježi pad broja djece i rast broja nastavnika. U osnovnim školama u studenome 2014. bilo je zaposleno 33.466 odgojno-obrazovnih radnika, a u studenome 2018. njih 1201 više. U srednjim školama 2014. radilo je 18.895 nastavnika, 419 manje nego 2018. Na ukupnoj razini svih zaposlenih u školama, u osnovnima je njihov broj u pet godina porastao za 1482, a u srednjima za 369”, piše Jutarnji list.

Povratak na Net.hr