Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

STRUCNJAK ODGOVARA Ima li Vesna Pusic stvarno sansu postati Glavna tajnica UN-a?

Pomocnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Simonovic, koji u tom svojstvu redovito posjecuje krizna zarista, u subotu je naveo tri moguca scenarija glede ukrajinske krize od kojih je najvjerojatniji scenarij “protegnutog ili zamrznutog sukoba”, ocjenivsi da ukrajinska kriza najvise pogada gradane Ukrajine, ali je prerasla ne samo u regionalnu vec i globalnu krizu.

“Mislim da postoje tri scenarija: nazalost najvjerojatniji scenarij je tzv. protegnuti ili zamrznuti sukob (…) To je krajnje zabrinjavajuce. Ukrajinska kriza najvise pogada gradane Ukrajine, ali je to preraslo u regionalnu i globalnu krizu. “, kazao je Simonovic u razgovoru za Novu TV.

Dodao je da jos uvijek postoji i mogucnost, ako bi se doslovno primjenjivao posljednji sporazum dogovoren u Bjelorusiji, tzv. Minsk 2, da bi se moglo iznaci rjesenje gdje bi svi dobivali, a ne gubili.

“U ovoj situaciji svi gube. Najvise gradani pogodeni ratom, gubi Europa, gubi Rusija, (…) ako bi se Ukrajina uspjela pretvoriti u most izmedu Europe i Rusije to bi moglo koristiti i Ukrajini i u Europi”, pojasnio je Simonovic.

Eskalacija rata

Kao treci moguci scenarij navodi eskalaciju rata koji se u situaciji kada ubrzano pada gospodarska moc i standard i u Ukrajini i u Rusiji nikako ne moze odbaciti.

“U borbi za legimitetom u tako teskoj situaciji vlade mogu eskalirati sukob”, kazao je pomocnik Ban Ki-moona za humanitarna pitanja.

Simonovic je do sada pet puta boravio u Ukrajini kao duznosnik UN-a i najavljuje jos jedan skorasnji posjet.

Ocajne majke

Osvrnuo se i na sunitske ekstremiste Islamske drzave koji pokazuju krajnju okrutnost prema sijitima, Jazidima, krscanima i pripadnicima ostalih manjinskih skupina u Iraku i Siriji te kulturnoj devastaciji koju provode na podrucjima pod svojom kontrolom i ocijenio da je rijec o vrlo slozenoj situaciji te da postoje “multikauzalni faktori koji utjecu na bujanje IS-a”.

“Susreo sam se s ocajnim majkama u Iraku, koje kazu, sto da napravimo? Nasa maloljetna djeca zele se pridruziti IS-u.. Dakle, dok se ne suocimo s time da odredenoj populaciji imponira IS, dotle necemo moci zaustaviti napredovanje”, kazao je Simonovic.

Prema njegovim rijecima, jako je vazno da umjereni vjerski vode odigraju pozitivnu ulogu, ne samo da ne poticu na vjerski ekstremizam, nego da djeluju preventivno i osude ideoloske i vjerske pozive na ekstremizam.

“Mi u UN-u pokusavamo s jedne strane osigurati globalnu platformu, ne samo za oruzana djelovanja i suzbijanju takvih izazova, nego isto tako ustanoviti koji su to korijeni koji vode bujanju ovih korova”, dodao je Simonovic.

‘Mora imati karizmu’

Na nagadanja da ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic ima izglede za mjesto glavne tajnice UN-a jer postoji razmisljanje da je doslo vrijeme za istocnoeuropsku skupinu i zenskog kandidata, Simonovic odgovora da i druge regionalne skupine imaju svoje apetite.

“Postavlja se pitanje da li je istocnoeuropska skupina, nakon ekspanzije Europske unije, jos uopce skupina?”, rekao je Simonovic. Potvrdio je da su dosadasnji glavni tajnici UN-a sudjelovali na kriznim zaristima, ali da je znacajno da kandidat bude prihvatljiv te da moze proci sito Vijeca sigurnosti.

“Mora, naravno, imati neku karizmu i iskustvo koje cini drzave uvjerenim da se mogu osloniti na takvog kandidata”, zakljucio je Simonovic.

Iako je presuda pred Medunarodnim sudom pravde (ICJ) o uzajamnim tuzbama Hrvatske i Srbije za genocid u ratu devedesetih godina donesena prije vise od mjesc dana, kada je Simonovic bio u misiji u Juznom Sudanu, pomocnik glavnog tajnika i bivsi hrvatski ministar pravosuda dao je osvrt na taj slucaj na kojem je radio deset godina, ocjenivsi da je presuda uglavnom za Hrvatsku povoljna.

Presuda za Hrvatsku dobra

ICJ je 3. veljace donio odluku o odbacivanju tuzbe Hrvatske protiv Srbije o genocidu s 15 naprama 2 glasa, te jednoglasno odbacio protutuzbu Srbije protiv Hrvatske.

“U pravnom smislu je bilo prilicno jasno, nakon presude u bosanskom slucaju, da ne mozemo ocekivati potpuni dobitak u formalno – pravnom smislu. Medutim, ako se cita pazljivo tekst presude, mislim da je taj tekst uglavnom za Hrvatsku povoljan”, rekao je Simonovic.

Smatra da bi sada bilo iznimno znacajno da se svi materijali, sto ukljucuje podatke koje je skupila i druga strana, pripreme za objavu.

“Mislim da je vrlo vazno pored ove pravne dimenzije, ona politicka, moralna i povijesna dimenzija koju je imao taj proces”, dodao je Simonovic.

Kazao je da je na hrvatskim vlastima da to ucine jer misli da je “korisno da se hrvatski gradani upoznaju sa onim sto smo smatrali da se dogadalo i skupili kao podatke i kako je sud gledao na to”.

Povratak na Net.hr