Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ONEČIŠĆENJE MORA

STRUČNJAK O ISPUŠTANJU FEKALIJA S KRUZERA U NAŠE MORE: ‘Oni su manji problem, puno je gore ono što rade domaći’

‘Istraživanja su pokazala da kruzeri definitivno ne onečišćuju obalno more, dakle onaj dio mora gdje ljudi rekreativno plivaju, gdje se zadržavaju jahte, onaj najuži dio gdje se obavlja gospodarstvo’, kaže dr.sc. Žarko Koboević s Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku koji se godinama bavi onečišćenjem mora otpadnim vodama s plovila

U zadnje vrijeme puno se pisalo i govorilo o incidentima kada su s brojnih kruzera u hrvatskom dijelu Jadrana ispuštane fekalije u more, ponekad i blizu plaža poput Zlatnog rata u Bolu na Braču. O tome koliko kruzeri pridonose ekološkim incidentima u Jadranu, za Slobodnu Dalmaciju mišljenje je iznio dr. sc. Žarko Koboević, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku. On se i u svojoj doktorskoj disertaciji bavio onečišćenjem mora crnim otpadnim vodama s plovila u akvatoriju Jadrana.

Za aktualna zbivanja u akvatoriju kaže da izsiskuju kvalitetno istraživanje.

JADRAN NA RUBU KOLAPSA: Kruzeri ispuštaju fekalije na jednu od naših najljepših plaža: ‘Ako ovo uništimo bit ćemo gladni kruha’

‘Zagađenje s kruzera je nemoguće’

“Intenzivno sam prije četiri godine čak 14 mjeseci istraživao na osam lokacija tipičnih za okupljanje plovila, od malih barki, jahti, jedrilica, megajahti, kruzera… i istraživanja su pokazala da kruzeri definitivno ne onečišćuju obalno more, dakle onaj dio mora gdje ljudi rekreativno plivaju, gdje se zadržavaju jahte, onaj najuži dio gdje se obavlja gospodarstvo. A ništa se od tada nije promijenilo ni što se tiče pravne regulative ni obrasca ponašanja naših ljudi i jahtaša”, kazao je dr. sc. Koboević dodajući kako je nemoguće zagađenje s kruzera s obzirom na suvremenu opremu koju ti brodovi imaju.

On pojašnjava da kruzer ima opremu koja prerađuje fekalne vode u dvije komponente – čistu vodu i plinove koji idu u atmosferu kao ekološki plinovi.

“Ono što može izaći s kruzera je obrađena voda u kojoj se mjere određene komponente, kiselost vode, kontroliraju se bakterije i plutajuće čestice… Takva voda nakon obrade je po kriterijima čistija nego ona na plažama u kojoj se uobičajeno kupamo kada je dozvoljeno kupanje na plaži”, ističe Koboević.

Osim toga, kaže, kruzeri moraju poštovati pravila MARPOL konvencije pa imaju mogućnost zadržavanja tanka i do 36 sati, dok ne počnu koristiti uređaj za preradu, a u lukama se uobičajeno zadržavaju do 12 sati. Po toj konvenciji, veliki brodovi neobrađenu fekalnu vodu mogu ispuštati tek na udaljenosti 12 nautičkih milja od obale i dalje, što je, tvrdi, dovoljno daleko da nema utjecaja na obalu.

ODVRATNO! Svjedočio je kako 15-ak kruzera ispušta fekalije kod jedne od najljepših hrvatskih i svjetskih plaža: ‘Jadno more, ko te s*re’

kruzeri u Dubrovniku (foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

‘A gdje mala plovila prazne svoje tankove?’

S druge strane, kaže Koboević za Slobodnu Dalmaciju, brodovi u nacionalnom prijevozu – izletnički brodovi, jahte, jedrilice, brodice – ne podliježu MARPOL konvenciji, a najviše plove uz samu obalu.

“Oni najčešće nemaju uređaje za prerađivanje fekalnih voda, nemaju nikakva nadzora, a neobrađene fekalije iz tankova za prikupljanje negdje prazne. A gdje ih prazne? Pa tamo gdje navigaju. A navigaju uz kraj, a ne iza 12 nautičkih milja od obale gdje se to smije prazniti. Pitao bih koliko njih je dalo te sadržaje skupljene u tanku koncesionarima, koliko potvrda računa imaju za to, a ako nemaju – gdje su ih praznili? Jer operativna praksa bi trebala biti da prazne tankove kod koncesionara”, napominje dr. sc. Koboević.

Dodaje da su naši propisi po tom pitanju vrlo općeniti i mogu se rastezljivo tumačiti jer ništa u njima nije traženo, pa je teško govoriti i o sankcijama.

“Mi nismo još te zakone ni kopirali niti nešto slično ugradili u našu regulativu, nego je sve nešto općenito, ne smije se ispumpavati, zagađivati, ali nitko ne kaže gdje se smije i pod kojim uvjetima. Stavimo se u cipele jahtaša i brodara ako nije dozvoljeno, a nije rečeno gdje se smije – a gdje onda?! Moraju i oni improvizirati”, ističe.

OPASNOST U SVJETSKIM MORIMA: Kako bi izbjegli skuplje gorivo, tisuće brodova ispuštat će otrov u more

izletnički brod na Jadranu (foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL)

‘Manjim plovilima zavariti tankove!’

On predlaže da ispumpavanje tanka otpadnih voda u lukama bude uključeno u cijenu pristojbe pristajanja u marine i luke. Na taj bi način mnogi koristili tu uslugu.

“Lučka uprava, ili lokalna vlast na otocima i u malim mjestima, trebala bi imati svoje službe, koje bi svako nekoliko sati obilazile jahte i skupljale smeće, fekalije i ulje. Ne trebamo ništa izmišljati, nego samo kopirati od država s boljim propisima”, zaključuje Koboević.

Na koncu, kao moguće rješenje nudi ideju jednog Dubrovčanina. On bi, kaže Koboević, problem ispusta fekalija u more blizu obale iz manjih plovila riješio tak da im se crni i sivi tankovi zavare, što bi im ostavilo jedinu moguću soluciju – ispumpavanje fekalija u lukama.

FEKALIJE SE ISPUŠTAJU DIREKTNO U MORE, KAŠTELANI U ŠOKU: Procurila gnjusna snimka, ljudi su zabrinuti zbog zaraze

Povratak na Net.hr