Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić za N1 je komentirao nestašicu plina
Navodi da je situacija što se tiče plina u Njemačkoj vrlo ozbiljna. “Mi znamo da je Njemačka imala direktnu povezanost i isporuku plina preko Sjevernog toka 1. To je plinovod koji može isporučiti 55 milijardi kubika plina. Njemačka troši 90-ak milijardi kubika plina, a od toga je 55 iz Rusije. Čudi me situacija u koju se Njemačka dovela. Jer su smanjili proizvodnju energije iz nuklearnih elektrana i iz ugljena. U ovom trenutku se pokazuje odluka Njemačke da brzo reagiraju i da već danas pune skladišta plina kako bi se pripremili za zimu. Na vrijeme upozoravaju građane”, objašnjava.
Tko će prvi popustiti
Rusko smanjenje isporuka plina moglo se i očekivati, navodi. “Njemačka je uvela sankcije prema Rusiji i Rusija nastoji sankcionirati zemlje EU. Raste i cijena plina koja je danas na tržištu 180 eura po megavatsatu što je deset puta skuplje nego prije godinu i dva, tri mjeseca. To je pokazatelj s jedne strane tko će prije sebi naći neku alternativu – hoće li Rusi moći bez isporuke plina Europi ili će Europa naći neke druge izvore”, rekao je.
O mjerama štednje trebali bi razmisliti u Hrvatskoj, ističe. “Današnja cijena energije u Hrvatskoj je daleko niža od tržišnih cijena. To svakako košta državni proračun i postavlja se pitanje je li to dugoročno održivo. Mi danas imamo cijenu od 35 lipa po kilovatsatu (plin), a tržišna cijena je gotovo jedna i pol kuna. Tu možemo vidjeti kolika je ta subvencija prema građanima, a ta cijena nije poticajna da bi mi danas štedjeli i možda hodali u džemperima u kući”, kaže.
Prelazak na drva?
Osvrnuo se na povećan trend kupovine peći na drva zbog najava poskupljenja plina. “Kod nas je uvijek bio trend da kad je cijena plina bila veća da su građani koristili drva. Trenutno cijena još nije toliko poticajna da bi građani štedjeli. Imamo povećanu prodaju peći na drva. U Njemačkoj se na isporuku peći na drva čeka godinu i pol dana. Situacija je da građani kreću u kupovinu. Ja nisam za to da se izlažu prevelikim investicijskim troškovima. Je poticajno i trebamo apelirati da svatko danas maksimalno štedi energiju. Svako kućanstvo bi trebalo učiniti korak naprijed”, govori.
Hrvatska, objašnjava, uvozi praktički 60 posto potreba za plinom, ali kaže da nema razloga za paniku.
“Povećava se proizvodnja otvaranjem novih nalazišta. U Hrvatskoj nije takva panična situacija. Sigurno da LNG ima značajan utjecaj u energetskoj neovisnosti Hrvatske. Ja u ovom slučaju ne bi brinuo o nestašici plina u Hrvatskoj. Činjenica je da će Europu to pogoditi”, istaknuo je stručnjak.
