Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

STRUČNJACI ZAPREPAŠTENI NOVIM KURIKULUMOM: ‘Sad se u ovoj zemlji može očekivati da više nitko nikad ne uzme knjigu u ruke’

‘Sva djela i svi pisci i pjesnici koji su mogli pobuditi želju za čitanjem kod mladih ljudi izbačeni su iz hrvatske škole. U punom smislu riječi naša škola se može nazvati društvom mrtvih pjesnika’, smatra bivši voditelj kurikularne reforme Boris Jokić

Objavljen je novi kurikulum hrvatskog jezika i književnosti prema kojemu će se od iduće školske godine izvoditi nastava u školama, a u sklopu kurikuluma je i popis obaveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje te popis klasičnih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova predviđen za cjelovito čitanje ili čitanje ulomaka. Popis djela i autora u školskoj lektiri uvelike se razlikuje od onoga iz prijedloga kurikuluma iz svibnja 2016. koji je izradila bivša ekspertna radna skupina na čelu s Borisom Jokićem, piše Jutarnji list.

Stručnjaci su zaprepašteni jer u novom kurikulumu gotovo da i nema suvremenih autora i njihovih djela.

STIH LEKTIRE ZA 4. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE ŠOKIRAO RODITELJE: ‘Djeci su parale utrobe, kopale oči. Bez spolovila ostajali su tate, bez sisa mame’

Nema Jergovića, Pavličića, Aralice, Tribusona…

“Sva djela i svi pisci i pjesnici koji su mogli pobuditi želju za čitanjem kod mladih ljudi izbačeni su iz hrvatske škole. U punom smislu riječi naša škola se može nazvati društvom mrtvih pjesnika. Kako ne bi bilo zabune, nema tu ni lijevoga, ni desnoga, radi se o odluci da se svi živi i moderni autori, bez obzira na to jesu li iz Hrvatske ili svijeta, izbace iz hrvatskog obrazovanja. Ovakvim promjenama ili, bolje reći, njihovim nedostatkom može se samo očekivati da nitko nikad, u zemlji u kojoj ljudi ionako slabo čitaju, više ne uzme knjigu u ruke”, prokomentirao je Jokić za Jutarnji list.

Jokić je, za primjer, nabrojao imena nekih pisaca koji su “isapli” s popisa lektire: Renato BaretićIvana Bodrožić SimićElvis Bošnjak, Arsen Dedić, Zoran Ferić, Miljenko JergovićDubravko JelačićDanilo KišJulijana MatanovićIvana Sajko, Pavao PavličićIvan SlamnigTena ŠtivičićAnte TomićOlja Savičević IvančevićDubravka UgrešićIrena VrkljanBoris MarunaIvan Aralica i Goran Tribuson.

U novom prijedlogu nema ni nekih čuvenih suvremenih djela svjetske književnosti kao što su “Nepodnošljiva lakoća postojanja”, Milana Kundere, “Paklena naranča” Anthonyja Burgessa, “Lovac u žitu” J. D. Salingera, “Parfem” Patricka Süskinda, “Buda iz predgrađa” Hanifa Kureishija, “Služba, družba, prošnja, ljubav, brak” Alice Munro i niza drugih.

RODITELJI ŠOKIRANI LEKTIROM ZA OSNOVNOŠKOLCE: U Balogovoj zbirci čitaju o ‘zelenom pimpeku krastavca’

bivši voditelj kukrikularne reforme Boris JokićFoto: Patrik Macek/PIXSELL

Ministarstvo obrazovanja: Suvremena djela nisu izbačena

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja tvrde da suvremena djela nisu izbačena, već su ostavljena u potpunosti na autonomni izbor nastavnika pa stoga nisu na popisu.

“Na lektirnom su popisu klasična djela hrvatske i svjetske književnosti, a suvremena djela nastavnici biraju potpuno samostalno. Nema potrebe imati popis za suvremene tekstove. Tko kaže da netko neće izabrati Jergovića, Tribusona ili Tomića ako to žele – ako ih nema na popisu, to ne znači da ih učitelji neće moći birati”, poručili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

“Odustali smo od popisa suvremenih autora jer dio planiranja nastave treba ostati nastavniku za autonomni izbor. To smo vidjeli i po dosadašnjem eksperimentalnom provođenju. Ova ideja nije narušila cjelovitu kurikularnu reformu”, pojasnila je Nikolina Marinić, članica skupine hrvatskog jezika pri obrazovnoj reformi Škola za život dodavši da učenici neće biti zakinuti za suvremene pisce.

Kazala je kako je problem što ljudi prvo čitaju popis lektire, a ne čitaju preporuke iz kurikuluma.

Prema novom kurikulumu, gimnazijalci će godišnje čitati deset cjelovitih književnih tekstova, od kojih pet odnosno šest obveznih književnih tekstova (tri ili četiri hrvatske književnosti i dva svjetske književnosti). Također, učenici će tijekom osnovne i srednje škole čitati jedno djelo po vlastitom izboru godišnje.

VRDOLJAK LJUTIT ZBOG TVRDNJI O NEPRIMJERENIM SADRŽAJIMA U LEKTIRI: ‘Marginalci i ekstremisti šire laži!’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr