KORONA I SMRTNOST

STRUČNJACI REAGIRALI NA IZJAVE ZNANSTVENIKA RADMANA: ‘Na kraju se mrtvi broje! Tada bi ih trebalo biti više’

‘Koliku će smrtnost korona donijeti, pokazat će vrijeme. Rekao bih i kako nisu svi naraštaji brojčano isto zastupljeni. I ta činjenica može itekako značajno utjecati na broj umrlih u nekoj godini’

Govoreći o stanju s koronavirusom u Hrvatskoj, Akademik Miroslav Radman izjavio je jučer “RTL Direktu” da prema Državnom zavodu za statistiku u ovom dijelu godine imamo 967 manje smrti u odnosu na isto razdoblje lani, upitavši se gdje je problem i zašto je Covid-19 postao takva zvijezda, “celebrity”. Iako je točno da je u razdoblju od siječnja do kolovoza ove godine zabilježeno 967 manje smrti u odnosu na 2019., u kolovozu 2020. godine 132 je smrtna slučaja više u odnosu na isti mjesec 2019.

“Analiza strukture uzroka smrti nije moje područje rada, i nisam meritoran za to objašnjenje. Ali mogu govoriti s gledišta vitalne statistike. Koliku će smrtnost korona donijeti, pokazat će vrijeme. Rekao bih i kako nisu svi naraštaji brojčano isto zastupljeni. I ta činjenica može itekako značajno utjecati na broj umrlih u nekoj godini”, rekao je za Slobodnu Dalmaciju demograf Anđelko Akrap sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

To što je 967 manje smrti u određenom razdoblju ove godine u odnosu na isto lani prof. Akrap povezuje uz naraštaj koji ulazi u to rizično doba. Kao primjer navodi razdoblje od 1939. do 1947. kada smo imali manji broj novorođene djece. “Riječ je o malobrojnijem naraštaju, a samim tim i manjem broju umrlih u rizičnim godinama u nekom budućem statističkom razmatranju. Znači, time i manjim brojem umrlih kada te generacije ulaze u godine povišene smrtnosti”, kaže Akrap.

RADMAN ‘PROTIV SVIH’; NE BIH UVODIO STROŽE MJERE: ‘Imamo 967 smrti manje nego lani. Zašto je COVID postao takva zvijezda, celebrity?’

Kolaps tek slijedi?

Izv. prof. dr. Ivan Čipin, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije, ne odbacuje mogućnost da je manja smrtnost vezana i uz karantenu, pa je bilo manje prometnih i drugih incidenata sa smrtnim ishodima. Na kraju se, kaže i stara narodna mudrost, mrtvi broje.

“Izneseni statistički broj o 967 manje umrlih veže se uz razdoblje prvih osam mjeseci 2020., a držim da bismo s konačnim brojem trebali pričekati. Istina je da je 967 smrti manje u odnosu na isto razdoblje lani, no stoji i to da je najveći broj umrlih od prosinca do veljače. Pričekajmo neka prođu zimski mjeseci, koji su uskoro pred nama, pa ćemo onda moći sabrati prave rezultate. Mislim da će tek tada biti pravi kolaps”, rekao je.

‘PUCAMO PO ŠAVOVIMA’: Ako brojke nastave rasti, za par tjedana ostat ćemo bez i do 10.000 liječnika i medicinskih sestara

Izbjegli smo talijanski scenarij

Tvrdi da ljeto ne pokazuje pravo stanje, jer je to i inače razdoblje u kojem je najmanji broj umrlih, pa smatra da bi kalendarski trebalo gledati godišnje razdoblje od trenutka kada je koronavirus počela do ožujka iduće godine.

“I inače podaci o umrlima variraju iz godine u godinu. Da nismo tijekom proteklih mjeseci imali tako jak ‘lockdown’, da smo imali liberalniji pristup nalik na švedski model, vjerujem da bi broj mrtvih bio puno veći. Mislim da bi nas zadesio talijanski scenarij. Podaci o višku mortaliteta u Europi ne obrađuju se na način kako se to radi kod nas, jer oni uzimaju prosjek zadnje četiri godine. Ti podaci sumarno pokazuju 170 tisuća više umrlih u razdoblju od ožujka do lipnja u odnosu na ranije prosječne brojeve. A to nisu baš male brojke”, kaže Čipin.

ŠOSTAR OTKRIO IDE LI SE PREMA STROŽIM MJERAMA U ZAGREBU: ‘Bojim se da će brojke idućih dana još rasti. I više sam nego zabrinut’

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Povratak na Net.hr