Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što stoji iza spektakularnog rasta industrijske proizvodnje u Hrvatskoj?

Hrvate je ovih dana razveselila vijest o osjetnom rastu industrijske proizvodnje. Ali, stručnjaci na podatke Eurostata gledaju s oprezom i upućuju na strpljenje do obuhvatnijih, kvartalnih indikatora.

Vijest iz Eurostata, statističkog ureda Europske unije, da je Hrvatska u siječnju ostvarila najveći industrijsko-proizvodni rast između svih zemalja EU-a, dočekana je u hrvatskoj javnosti više nego skeptično. Nakon dugih godina navikavanja na poražavajuće ekonomske indikatore, malo tko je povjerovao u takav obrat, pa makar bila riječ i o podatku iz međunarodne statističke agencije.

Oprez prema vijesti o promjeni trenda, štoviše, iskazali su donekle i hrvatski ministri Branko Grčić i Ivan Vrdoljak, upućujući na “optimizam, ne i euforiju”. Zanimljivo je pritom da je Hrvatska u prosincu, također po Eurostatu, bila svrstana u zemlje s najvećim mjesečnim padom industrijske proizvodnje.

Vladimir Ferdelji, poznati biznismen iz elektroindustrije te predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika, prokomentirao je ovaj slučaj za Deutsche Welle. “Ne držim do tako kratkoročnih statistika u malim privredama”, naglasio je on, “jer bi to mogao biti i efekt npr. jednog isporučenog velikog transformatora”. Za razliku od toga, naime, na duži rok bi se morali uočiti i drugi popratni pokazatelji, kao što je rast zaposlenosti. Ferdelji je napomenuo i to da ne znamo strukturu netom zabilježenog rasta, pa je zato dodatno nezahvalno tumačiti njegove uzroke i budući razvoj zbivanja.

O mogućoj strukturi priupitali smo i Krunoslava Čovića, prvog čovjeka zagrebačkog Chromosa i CRO-industrije, tijela pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. “Postoji jedno tumačenje kod nas u kemijskoj industriji: bilo je neuobičajeno mnogo lijepog vremena u Hrvatskoj, siječnja ove godine. I zacijelo se ranije krenulo u intenzivniju potrošnju raznih proizvoda u građevinskoj i poljoprivrednoj djelatnosti”, kaže Čović. Doduše, i on apelira na oprez do isteka prvog kvartala i obuhvatnijih statistika, ali ističe i da je u svakom slučaju dobro što se bar nešto u hrvatskoj privredi pomaklo nabolje.

Statistička klopka siječnja

Eurostatove analize o Hrvatskoj baziraju se na informacijama dobivenim od Državnog zavoda za statistiku i zasad očito nitko ne može proniknuti u pojedinačne, konkretne razloge – isporuke, projekte i slično – siječanjskog industrijskog skoka. A čini se da u takav posao nitko od eksperata i neće ulagati većeg truda, ako se u narednih mjesec-dva ne održi isti trend. “Treba još uzeti u obzir i to da je siječanj naročito problematičan kod ovakvih izračuna, jer se na prijelazu godine mijenjaju udjeli pojedinih grana”, rekla nam je dr. Andrea Mervar s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Način na koji se statistički kumuliraju industrijske grane, s obzirom na proizvodni total, tako može zavarati promatrača upravo na početku godine. “Skok zna biti velik čak u odnosu na prosinac, ne tek na čitavu prethodnu godinu. Možda je riječ o više faktora, jer je dvocifreni rast u nekim granama doista neobičan”, tvrdi dr. Mervar.

Bilo kako bilo, idući mjesec ćemo pomnije dočekati redovne Eurostatove izvještaje, zaključuje novinar Deutsche Wellea.

http://www.dw.de/varljiv-rast-hrvatske-industrije/a-17501778

Povratak na Net.hr