PRENAMJENA ZEMLJIŠTA, OSVETA, POLITIKA... / Stručnjaci otkrivaju prave motive podmetanja požara koji su harali ove sezone: 'Piroman je iznimno rijedak'

Vatrogasci, policajci, ali i psihijatri tvrde da ljudi najčešće podmeću požare zbog osvete ili pokušaja da prenamijene zemljište

1.9.2021.
21:41
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Požari su ove sezone harali diljem Europe, a iznimka nije bila niti Hrvatska. U vatrenim stihijama su izgorjele dvije površine otoka Pašmana. Nekoliko je ljudi uhićeno zbog podmetanja požara, no je li uvijek ljudski faktor kriv za štetu? Za više od dvjesto požara policija je utvrdila da su podmetnuti. Uzroci mogu biti glupost, obijest ili čista neopreznost, no vatrogasci i policajci za RTL Potragu tvrde kako je sve češće motiv osveta, pa čak i pokušaj prenamjene zemljišta.

Najveći požar ove godine bio je u Segetu Gornjem kod Trogira. Tri dana su ga, početkom kolovoza, gasili vatrogasci, vojska i kanaderi.

"Taj je bio najveći - 1643 hektara. Obujam tog požara je 24,3 kilometra. Požar je bio zahtjevan zbog nepristupačnog terena i trebalo je puno napora da se stavi pod kontrolu i ugasi", rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković te dodao: "Bila je dosta zahtjevna sezona, ali dobro je odrađena. Čak 95 posto požara ugašeno je za manje od četiri sata, mali je broj požara koji su otišli preko 100 hektara što govori o cjelokupnom sustavu koji je dobro postavljen".

Varljiva statistika

Vatrogasci su izvijestili Vladu kako je ove godine bilo 2389 požara na otvorenom, što je osam posto manje od petogodišnjeg prostora. Izgorjela su 122 kvadratna kilometra, ali to je svega polovica petogodišnjeg prosjeka. No, broj požara ljeti je 25 posto veći, a izgorjela površina u tom razdoblju čak 385 puta veća, poglavito zbog vremenskih uvjeta.

"U ovoj vegetaciji u kojoj smo sad, kad je sve žuto i isušeno, biljke su kao herbarij. Ako je vjetar jak to je dovoljno da počne širiti požar i on se počinje širiti da u roku pola sata može gorjeti 20 - 30 hektara i to je onda veliki požar. I požar nakon toga stvara sam sebi strujanje zraka i širi se sam po sebi", tvrdi glavni vatrogasni zapovjednik Istre, Dino Kozlevac.

Sustav motrenja i brze dojave te dronovi su dobra preventiva, tvrdi sudski vještak za požare. Ali, nekad stvari ne idu po planu, pa sve brzo izmakne kontroli, pogotovo ako puše jak vjetar, primjerice od 50 kilometara na sat. U takvim uvjetima, tvrdi Milan Carević, požar zahvaća i 500 metara po satu.

"Često je tu i nagib. požar se višestruko brže širi po nagnutom terenu nego ravnom i to do četiri puta brže, jer je takvo zagrijavanje koje ide brže uzbrdo nego na ravnom terenu. Vatra se mora opkoliti, formiraju se frontovi lijevo i desno, određuju se odgovorne osobe i to je komplicirano, sadrži puno ljudi i sadrži puno tehnike. Morate voditi računa ako ide na naselje, čuvaju se naselja. Sve snage se moraju rastresti da čuvaju naselja i onda požar bude slobodan što nije dobro", objašnjava Carević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Krivi su ljudski motivi

U tom slučaju se zovu kanaderi i drugi vatrogasni zrakoplovi, koji su ove godine letjeli više od 650 sati i izbacili više od 17.000 tona vode. Vatrogasci iz iskustva tvrde da uzroci požara mogu biti svakakvi.

"Krpa natopljena organskim uljem iz neke kuhinje, koju je možda netko neodgovorno odložio i dovoljno je staklo s duplim dnom, to je efekt povećala, dešavaju se i tehničke nezgode kao iskrenje kablova, dalekovoda, prometna nesreća na cesti gdje je auto izazvao iskrenje i zapalila se šuma. ima raznih uzroka, ali na prvom je mjestu uvijek čovjek", govori Kozlevac.

Ipak, najčešći je uzrok - čovjek. "Vrlo često se ljudi precijene, idu spaljivati otpad i dvadeset puta nema nikakvih problema, ali taj jedan izmakne i bude svega, ali namjernih je jako malo. Kod zatvorenih je jednostavnije nego kod otvorenih. Netko je bacio šibicu, imate 20 hektara požara, a vi tražite šibicu koja je izgorjela. Međutim, može se. Nedavno je planulo na dva mjesta, pa je odmah bilo netko je podmetnuo, ali onda dođete do toga da je planulo ispod dalekovoda i da je bio presječen vodič", kaže voditelj službe za očevide PU istarske Elvis Benčić.

"U pravilu je to nečija nepažnja - da je netko bacio opušak, ostalo je od roštilja ili tako nešto. Traži li se tog nekoga? Naravno da se traži, no pitanje je koliko se često može naći i dokazati. Vrlo često se dogodi da mi možda i znamo. Imali smo situaciju sa školom na Verudi gdje je bila ispaljena raketa i jako je bilo teško dokazivati. Vi imate grupu, ali dokazati nekome od njih je vrlo teško. Kad mi dokažemo da je požar namjerno podmetnut onda smo tek na pola puta. Onda tek morate ići na to tko je i zašto to podmetnuo", dodao je.

Zato se traže motivi, a oni mogu biti različiti - politika, prenamjena zemljišta, pa čak i osveta. "Ti tragovi se moraju tumačiti u kontekstu šire slike. Ako je netko nekome prijavio prijetnje, manja je vjerojatnost da je požar nastao uslijed tehničkog kvara. Kod otvorenih se požara gleda, kao i kod svih drugih kaznenih djela, tko je imao motiv, priliku, tko se nalazio na tom prostoru od tih svih osoba ostaje nekoliko koje bi mogle biti. Nekad se otkrije, nekad ne", objasnio je Benčić.

Piromani su rijetkost

Iz MUP-a su potvrdili da je svega osam posto, odnosno 228 požara nastalo zbog kaznenog djela ili prekršajima. Svi su slučajevi predani nadležnim sudovima. Iako se u javnosti često spominju piromani, psihijatri tvrde da su oni rijetkost.

"Piroman je iznimno rijedak, ako gledamo medicinski. Često u medijima čujemo da se ta riječ koristi za svakoga tko potpaljuje požar, međutim to nije piromanija. Potpaljivanje požara je kazneno djelo, a piromanija je medicinska dijagnoza kod koje osoba ima neodoljivu potrebu, napetost, žudnju da mora to napraviti i kad to učini napetost splasne", objašnjava psihijatar u KB Vrapče, Goran Arbanas i dodaje da se ne sjeća kad su vještačili pravog piromana.

"Ljudi to obično rade iz drugih motiva, da se osvete, da susjedu potpale njivu, jer su razočarani situacijom u zemlji pa će napraviti nešto protiv države, ali zapravo ti drugi motivi govore da se ne radi o piromaniji. Kod piromanije nema sekundarnog motiva. ako bismo htjeli dokazati da je netko pravi piroman, moramo vidjeti da je ta zaokupljenost vatrom dugotrajna, da nije nastupila prije 10 minuta, da ima tu sklonost dugi niz godina. Ona započinje u adolescenciji i traje desetljećima. To je poremećaj kontrole poriva kao i kleptomanija. Karakteristika je nemogućnost kontrole. Drugi ljudi imaju različite sklonosti, ali zdrav čovjek to može izdržati i neće napraviti, a kod ovih ljudi, oni tu napetost ne mogu izdržati i jedini način da im ta napetost splasne je da to učine. To mora postojati duži period da bi se proglasila piromanijom", kaže Arbanas.

Piromanija se, kao i drugi psihički poremećaji liječe psihoterapijom i lijekovima, što je dugotrajno i teško. "Taj gubitak kontrole nije apsolutan, ljudi i dalje testiraju realitet, skrivaju se kad to rade da ih netko ne vidi. Što dokazuje da taj gubitak kontrole nije 100-postotan. Jedino oni koji to imaju su neubrojivi, drugi su smanjeno ubrojivi, što znači da će i dalje kazneno odgovarati", objasnio je Arbanas.

No, čak bi se i piromani trebali zamisliti kad podmeću požare. Naime, kazne su od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali