ŠTO ZAPRAVO ZNAČI 'POVIJESNA' PRESUDA? '125.000 / obitelji može odahnuti, bankama sada preostaje samo jedan potez, ali nemaju šanse'

Image
Foto: Sanjin Strukić / PIXSELL
18.9.2019.
14:55
Sanjin Strukić / PIXSELL
VOYO logo

U utorak je objavljena presuda Vrhovnog suda RH kojom je potvrđeno da je osam domaćih banaka povrijedilo kolektivne interese i prava korisnika kredita, sklapanjem ugovora o kreditu pri čemu su korištene nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valutne klauzule u švicarskim francima (CHF), a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo. Drugim riječima, 125 tisuća dužnika koji su ugovarali kredite u švicarskim francima sada imaju širom otvorena vrata da privatno tuže banke i dobiju novac od preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja.

O tome što će uslijediti nakon ove presude Vrhovnog suda, mogu li dužnici u 'švicarcima' biti sigurni da će biti obeštećeni te kako će reagirati banke, razgovarali smo s Goranom Aleksićem, saborskim zastupnikom i predsjednikom Glavnog odbora Stranke narodnog i građanskog aktivizma (SNAGA) te dugodišnjim aktivistom Udruge Franak, jednim od ovdašnjih prvoboraca za obeštećenje dužnika u 'švicarcima'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
PRESUDA VRHOVNOG SUDA: /

'Banke su povrijedile prava korisnika kredita u švicarcima'; Udruga Franak slavi: 'Radujte se ljudi!'

Image
PRESUDA VRHOVNOG SUDA: /

'Banke su povrijedile prava korisnika kredita u švicarcima'; Udruga Franak slavi: 'Radujte se ljudi!'

'125.000 OBITELJI BIT ĆE DODATNO RASTEREĆENO DUGOVA'

NET.HR: Što presuda Vrhovnog suda znači za dužnike, a što u širem kontekstu s obzirom na to da je već nazvana 'povijesnom'?

ALEKSIĆ: Vrlo jednostavno, ta presuda znači da svi koji su ugovarali kredite u CHF imaju pravo tužiti banke i dobiti svoj novac. Imaju pravo dobiti preplaćenu kamatu, preplaćeni tečaj i pripadajuće zatezne kamate. A u širem smislu to znači da će se 125 tisuća obitelji dodatno rasteretiti dugovanja i to će biti dobro za cjelokupno gospodarstvo, za BDP i, na kraju krajeva, za državni proračun. Banke će morati platiti određeni iznos novca, ali one neće zbog toga ući ni u kakve probleme. Jednostavno će im biti oduzeta ona dobit koja je bila nezakonita. To je cijela mudrost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Što će banke učiniti? Imaju li one sada manevarskog prostora da nekako izbjegnu obeštećenja dužnika?

ALEKSIĆ: Ne, banke za to nemaju prostora. One će podići ustavnu tužbu, ali ta tužba sada više nema šanse. Bit će odbačena na Ustavnom sudu jer se ustavna tužba podiže kada su prekršena neka ustavna prava vezana uz sudove. U ovom slučaju toga više nema jer je čitav sudski postupak proveden prvostupanjski, svi dokazi su izvedeni, Sud Europske unije dao je svoje mišljenje o tome i presude Suda EU-a su ispoštovane. Banke nemaju nikakve šanse, a sam postupak ustavne tužbe ne odgađa postupak po kolektivnoj presudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Image

21.09.2017., Zagreb- Predstavnici Udruge Franak na konferenciji za medije osvrnuli su se na presudu Suda Europske unije, prema kojoj kod odobravanja kredita u stranoj valuti financijska institucija mora zajmoprimcu pruziti dovoljno informacija, ukljucujuci moguce rizike i vjerojatnost njihova ostvarivanja. Goran Aleksic, Denis Smajo. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

NAKON ODLUKE VRHOVNOG SUDA IZ UDRUGE FRANAK KAŽU: ‘Ako ste konvertirali kredite u eure, tužite ih i vratite novac’

'BANKE NE PRIZNAJU DA SU KRIVE, I DALJE SE POKUŠAVAJU IZVUĆI'

NET.HR: Smatrate li da će ova presuda djelovati na ovdašnje banka da ubuduće posluju transparentnije s građanima?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ALEKSIĆ: Već su prve izjave banaka takve da ne možemo imati lažni dojam o tome da će poslovati pošteno jer i dalje ne priznaju da su krive. Banke će se i dalje pokušavati izvući. One, recimo, i dalje pokušavaju dokazati kako su konvertirani krediti riješeni, a nisu. Mi konverzijom nismo dobili niti preplaćene kamate niti preplaćeni tečaj niti zatezne kamate. Konverzijom je jedino za ubuduće smanjena glavnica. Sud EU-a jasno je rekao da u slučaju ako se dogodi zakonska intervencija, nacionalni sudovi moraju utvrditi jesu li dužnici u potpunosti obeštećeni. Ako nisu, moraju biti u potpunosti obeštećeni. Dakle, banke se i dalje ponašaju kao da presude nema umjesto da se konačno pospu pepelom i ponude nagodbe dužnicima.

NET.HR: U pitanju je oko 125 tisuća dužnika, a dosad je podignuto tridesetak tisuća tužbi. Udruga Franak jučer je, nakon objavljene presude Vrhovnog suda, savjetovala dužnicima da ne žure s podizanjem tužbi. Zašto?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ALEKSIĆ: Zato što ima vremena do 2023. godine i treba pričekati da Vrhovni sud donese još neke odluke jer su ti ugovori možda kompletno ništetni. To ćemo ubrzo znati. Vrhovni sud će za nekoliko mjeseci, vjerojatno po nekoj reviziji, odlučiti jesu li ti ugovori kompletno ništetni. Ako jesu, tada će tužbe biti drugačije i onda dobivamo i više novca. Osim toga, Vrhovni sud mora donijeti i odluku kako se računa obeštećenje za konvertirane kredite. U travnju ove godine Vrhovni sud je odlučio da možemo tužiti banke, da imamo pravni interes. Ali, Vrhovni sud mora donijeti još jednu važnu odluku, a to je na koji način ćemo biti isplaćivani po konvertiranim kreditima. Tek kada sud donese tu odluku, tada će sve biti jasno. Znači, nema žurbe i moj je prijedlog da se razmišlja o tužbama tijekom 2020. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'VLADA IMA PRAVO NALOŽITI BANKAMA DA PONUDE NAGODBE'

NET.HR: Vezano uz to najavili ste podnošenje jednog zakonskog prijedloga u Hrvatskom saboru. O čemu je riječ?

ALEKSIĆ: Ja ću najprije nastojati da Vlada predloži takvo rješenje jer ako ga ja predložim, naravno da neće proći. Zna se kako prolaze prijedlozi koji ne dolaze od vladajućih – oni ne prolaze. Tim bi se rješenjem postiglo da se izvansudski naloži bankama da moraju ponuditi nagodbe dužnicima i da im ponude vraćanje preplaćenih iznosa novca. Ako Vlada to ne bude htjela učiniti, onda ću ja uz pomoć saborske oporbe proslijediti jedno takvo zakonsko rješenje. A Vlada RH ima pravo donijeti jedan takav zakon na temelju članka 8 Direktive 93/13, a dodatno mi je to potvrdila i Europska komisija. Pitao sam Europsku komisiju smije li Republika Hrvatska takvo nešto napraviti i odgovoreno mi je da smije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NET.HR: Imate li signala iz redova vladajućih da su spremni predložiti takvo rješenje?

ALEKSIĆ: Nemam nikakve signale. Oni se ponašaju kao da svega toga nema, iako bi njima trebalo biti normalno da takvo nešto naprave jer je to dobro za društvo, državu i za građane. Na kraju krajeva, i za HDZ će biti dobro da takvo nešto naprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Image

17.01.2015., Zagreb - Zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

BANKE U PANICI? Aleksić tvrdi: Bit će više od 20.000 tužbi. A da građani slušaju što im se govori, moglo ih je biti i 200.000′

Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo