Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

FAMOZNI PROJEKT

ŠTO VAM DJECA USTVARI JEDU U ŠKOLAMA? Evo kako zapravo funkcionira ‘Školska shema’: ‘Ima svega, rade i što ne smiju’

Dok naše jabuke propadaju, djeca u školama i vrtićima jedu uvozno. Ističu to naši voćari tražeći svojevrsnu zaštitu od države. No, dok su i određena pravila državi propisana onima iz EU, voćari će se čini se i sami morati potruditi da potuku konkurenciju. Neki su već našli izlaz, drugi…

Trgovački lanci prodaju uvozne jabuke dok mi svoje bacamo. Poručili su nedavno hrvatski voćari koji su jabuke i dijelili besplatno nakon konferencije za medije, a na kojoj su i otkrili kako se u zagrebačkim vrtićima djeci nudi jabuka iz Francuske i Španjolske dok se naše ne kupuju.

Baš taj dio posebno nas je zaintrigirao. Zašto se djeci nude uvozni proizvodi dok domaći propadaju pa smo odlučili provjeriti kako danas funkcionira, primjerice, projekt “Školska shema” koji je i zaživio kako bi djeca dobivajući u školama besplatno voće, povrće i mliječne proizvode usvojila zdrave prehrambene navike. Pritom se domaćim proizvođačima trebalo pomoći u prodaji. Koliko im stvarno pomaže i koliko djeca pritom jedu domaće?

Predsjednik kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski koji i sam ima OPG u tvrdi kako je “Školska shema” samo dio koji može pomoći voćarima, ali tvrdi da je proizvodnja značajno veća od primjerice 500 učenika koliko njegov OPG pokriva.

VOĆARI NA RUBU PROPADANJA: ‘Mi dobijemo 3 kune, a trgovci prodaju naše jabuke za 12 kuna’

Ne postoji kontrola za domaću i uvoznu jabuku

“Ima škola u kojima je bilo uvoznih proizvoda, no to ne možemo dokazati jer ne postoji kontrola koja će utvrditi – to je domaća, a to je uvozna jabuka. Ni na jednoj jabuci to ne piše. Ta jabuka samo treba biti od 100 do 150 grama kako je propisano. Lokalnim proizvođačima teško se tu probiti. Bilo je dvije godine mraza i urod je bio slab i tad su se ubacila trgovačka društva i sad škole kažu da svoje dobavljače već imaju i ne žele nove. No, trebalo bi vidjeti tko su u stvari dobavljači u Shemi, a tko su proizvođači. Posebice kad je Zagreb u pitanju, tamo su mahom trgovačka društva”, opisuje Ledinski ističući kako bi se trebalo inzistirati na tome da voćka bude od lokalnog proizvođača.

I doista, na popisu dobavljača za “Školsku shemu” ima dosta trgovačkih društava, posebice kad je u pitanju zagrebačko područje. Oni na svojim stranicama ili u sudskom registru kao djelatnost spominju i uvoz. No, primjerice i jedna od tvrtki na varaždinskom području navodi kako je vodeća u uvozu i veletrgovini voća u RH, dok je uvoznik i jedan riječki dobavljač. No, kako je u projekt uključeno i drugo voće, a ne sama jabuka ili voće koje se proizvodi u Hrvatskoj, ne može se ni tvrditi da te tvrtke djeci na stol dostavljaju uvozne jabuke.

Željko Ledinski (Photo: Damir Spehar/PIXSELL)

‘PRODAJU NAM JABUKE IZ POLJSKE KOJE UGROŽAVAJU ZDRAVLJE’: Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati

Trgovačka društva izlaz za OPG

Istovremeno jedan od dobavljača za škole u zagrebačkom, ličkom i primorskom kraju Željko Banjavčić otkriva nam kako je i sam uz OPG koji ima osnovao i trgovačko društvo da bi mogao sudjelovati u projektu te da se stoga među dobavljačima nalaze i trgovačka društva.

“Da bi se netko održao cijelu godinu jabuku mora negdje držati i mora imati hladnjaču, a to mnogi mali OPG-ovi nemaju i zato im je teško sudjelovati u tome. Problem je i to što je jabuci propisana veličina od 150 grama pa nemaju svi dovoljno takve, a OPG-ovi ne mogu kupovati od drugih. Ja sam to riješio osnivanjem trgovačkog društva. Tako sad oni koji nemaju dovoljno potrebne jabuke ili drugog voća mogu prodati meni. No, činjenica je da se na taj problem u cijeloj priči zaboravilo. Znate, zakon govori jedno, a traži se drugo”, kaže nam Banjavčić dodajući kako sam projekt baš nije velika pomoć malim proizvođačima.

Pritom dodaje kako je sustav napravljen tako da se dosad puno administracije spustilo na škole što je njima bilo teško odraditi pa mnogim dobavljačima u cijeloj priči i kasne isplate, jer novac nisu dobili, a voće su isporučili još prošle godine.

Photo: Goran Ferbezar/PIXSELL

Ostanu bez voća pa kupuju na Žitnjaku

Suvlasnik Frutarije d.o.o., koja pokriva veći dio Hrvatske jer ima hladnjače i u Dalmaciji i u Lipiku, Zlatko Matijašević navodi kako za male OPG-e u “Školskoj shemi” nema računice jer nemaju hladnjače za skladištiti voće, a velik je i trošak prijevoza.

“Znate dogodi se da vam jedna škola u nekom zabačenom mjestu naruči 8 kilograma jabuke i naravno ondje nitko neće voziti. Mi smo to riješili okrupnjavanjem. Odlučili smo uzeti više škola pa razvozimo u više mjesta, a sve u jednom potezu”, kaže nam Matijašević dodajući kako ove godine pokrivaju 150 škola, ali da surađuju s čak 150 OPG-ova za krušku, jabuku, šljivu i mandarinu te još tri za bobičasto voće.

“Mi imamo hladnjače i mi možemo skladištiti voće. Mali OPG-ovac nema i kako će on sudjelovati u ovome. Znalo se dogoditi i da im usred godine ponestanu proizvoda i onda odu i kupuju na Žitnjaku što se ne smije. Ima svega. Jedni su mi iz Slavonije, pak, rekli da su ove godine od tog projekta odustali jer im nije isplativo, baš zbog tog prijevoza jer puno potroše na razvoženje malih količina na različita mjesta. Sve vam se svodi na velike brojke, s njima računice ima”, priča nam inače oduševljen i djecom kojom dovozi u udaljenijim krajevima, a koja, kaže, ne samo da s veseljem dočekaju voće koje im dovezu nego i pored kamiona imaju satove prirode i učiteljice im pričaju o podrijetlu voća i zdravlju koje nam ono donosi.

Kašnjenje u plaćanju

Da projekt nedostataka ima svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede po čijem odgovoru bi se dalo zaključiti kako ipak rade na tome da se on popravi. Ipak, odgovor na pitanje ima li u ponudi djeci uvoznih jabuka kako naši voćari navode, nisu nam dali.

No, ističu da su s namjerom da prednost daju lokalnim poljoprivrednicima ove godine promijenili Shemu i to po principu kratkih lanaca opskrbe. On školama omogućava da izaberu lokalnog dobavljača, odnosno proizvođača hrane i te da se proizvod što kraćim putem nađe od mjesta proizvodnje na stolu i smanji troškove prijevoza.

Ne bježe u Ministarstvu i od drugih problema te priznaju kako je bilo i kašnjenja u plaćanju. “Da, bilo je problema na terenu pa smo olakšali koliko smo mogli na način da su od ove godine osnivači škola (gradovi/županije) korisnici potpore koju plaća Agencija za plaćanja po fakturama za dostavljeno voće, povrće i mliječne proizvode. Uveli smo avansno plaćanje kako bi osnivači imali sredstva za plaćanja obveza dobavljačima, a uveli smo i mjesečno obračunsko razdoblje (a ne kvartalno) kako bi se potpora isplatila u kraćem roku”, pojašnjavaju svoje korake.

POSTUPAK JAVNE NABAVE HRANE: Kratki lanac opskrbe mnogima je još uvijek teško ispoštovati

Ministarstvo o uvoznoj jabuci u školi

Iako nisu odgovorili na naš upit u dijelu u kojem se postavlja pitanje na mogućnost uvoznih jabuka u ponudi djeci u školama, svjesni su da su proizvođači iz Europske unije velika konkurencija našim proizvođačima. A čini se, recept u objedinjavanju, po ključu zajedno smo jači, koji su već shvatili i neki domaći proizvođači, kao pozitivan ističu i u Ministarstvu.

“Prava konkurencija su EU proizvođači koji su, za razliku od hrvatskih, udruženi u proizvođačke organizacije preko kojih smanjuju troškove proizvodnje, jeftinije kupuju sirovinu, lakše pregovaraju s dobavljačima i jednostavnije plasiraju svoje proizvode. Ministarstvo poljoprivrede daje potporu za osnivanje proizvođačkih organizacija – 500.000 eura za 5 godina poslovanja, a od 15 proizvođačkih organizacija 10 ih je osnovano u mandatu ministra Tolušića.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE NAJAVILO NOVOST: Od jeseni novi model školske sheme, proširuje se lista prihvatljivih proizvoda

Isto tako, Ministarstvo sustavno potiče proizvodnju, preradu i promidžbu domaćih proizvoda. Ugovoreno je 4500 novih projekata vrijednih 4,8 milijardi kuna, od čega se 35% odnosi na mjeru 4 Programa ruralnog razvoja RH kojom ulažemo u poljoprivredna gospodarstva i prerađivačke pogone”, pomalo se i hvale, ali i najavljuju rješenje za ključne probleme koje su nam istakli neki od OPG-ovaca.

“U fokusu našeg rada sljedeće godine bit će natječaji za primarnu proizvodnju te izgradnja hladnjača za voće i povrće, koje će biti regionalni distributivni centri (a ne samo skladišni prostor). To će olakšati pozicioniranje naših voćara na tržištu, prije svega prema javnim dobavljačima…školama, vrtićima, studentskim domovima, bolnicama i sl.”, poručuju.

Povratak na Net.hr