Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

GRAĐANI UZNEMIRENI

ŠTO SE TO DOGAĐA NA MARJANU? Ruše se i zdrava stabla, Splićane koji su snimili devastaciju policija tjerala da brišu slike?

“Ovo je izvanredna situacija, vlast na Marjanu je preuzeo Krizni stožer, njih trebate pitati za sva pitanja koja vas zanimaju”, kazala je Željana Ivanuš, glasnogovornica u Ministarstvu

Sječa stabala zaraženih mediteranskim potkornjakom trebala je biti uglavnom gotova do sredine ožujka kada bi se trebao probuditi nametnik koji uništava alepske borove na Marjanu, međutim optužbe da nema elaborata po kojem se izvode šumarski radovi i radovi koji nisu dovršeni digli su Splićane na noge, piše Slobodna Dalmacija. 

‘Vlast na Marjanu preuzeo je Krizni stožar’

Iako su odgovorni najavljivali kako će radovi biti gotovi, stvari su se očito zakomplicirale zbog čega će rušenje zaraženih stabala biti u trenutku kada će potkornjaci biti ‘budni’, što nije bilo u planu.  Kako je tvrtka ‘Matima project’ koja je odgovorna za sječu stabala rekla Slobodnoj Dalmaciji, oni sa žičarom izvlače 100 do 250, čak 300 kubika mjesečno. Prosječni bor, prema nekim procjenama, na Marjanu ima 0,4 kubika, što znači da radnici tvrtke svakodnevno uklone između 250 do 750 stabala.

Mnogobrojni građani uznemireni stanjem na Marjanu objavili su pregršt fotografija i videozapisa i komentirali što se uistinu događa. Koordinator Kriznog stožera Nenad Ružić potvrdio je kako nema elaborata po kojem se izvode šumarski radovi i da se ruše neka zdrava stabla koja će se “naknadno doznačavati”, što je razbjesnilo mnoge Splićane.

Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je na pitanje omogućuje proglašena izravna opasnost od elementarne nepogode da se u park-šumi šumarski radovi obavljaju bez elaborata, bez plana za prosjeke po kojima će se žičare kretati, da se može sjeći bez osiguravanja nadzora u potpunoj mjeri i da se mogu sjeći stabla koja nisu označena.

Kažu kako je sada druga priča otkako je proglašena izvanredna opasnost od elementarne nepogode.

“Ovo je izvanredna situacija, vlast na Marjanu je preuzeo Krizni stožer, njih trebate pitati za sva pitanja koja vas zanimaju”, kazala je Željana Ivanuš, glasnogovornica u Ministarstvu.

Photo:Ivo Cagalj/PIXSELLFoto: Pixsell

Natječaji grada Splita

Otkako su počeli radovi nekoliko je prijava poslano šumarskoj inspekciji, a jedna od osoba koja je podnijela prijavu potvrdila je medijima kako još nitko nije odgovorio na pitanje jesu li inspektori do sada obavili očevid. Policija koja je pozvana u međuvremenu sprječava ulaske na gradilište građanima, a oni koju su se usudili ući i snimiti s mobitelom situaciju policajci su tražili da izbrišu slike, pod prijetnjom da će im naplatiti kazne, piše Slobodna Dalmacija.

Koordinator Ružič izjavio je kako situacija izravne opasnosti omogućuje da se “preskače suvišna papirologija, ali je izvođač dužan poštovati odredbe ugovora i uzuse struke”.

Podsjetimo se, Grad je dva puta raspisao javni poziv. Prvi je bio za “iznošenje zaraženog drvnog materijala na privremeni deponij na Marjanu”, te je bio poništen. Taj dan sklopljena je izravna nagodba s tvrtkom “Matima projectom” za “sječu i izradu drvnih sortimenata, izvoženje žičarom i odvoz materijala na privremeni deponij na Marjanu”.

Kako navodi Slobodna Dalmacija, postoji razlika u tekstu. Naime, u prvom se pozivu spominjao “zaraženi drvni materijal”, a kod pogodbe s odabranim izvođačem on nije ograničen samo na sječu zaraženih stabala. Ista tvrtka kasnije je odabrana za još jedan posao – odvoz i termičko zbrinjavanje drvne mase, a u  javnom pozivu koji je raspisao Grad također se ne spominje da moraju odvoziti s Marjana samo zaražena drva.

NESTAJE SIMBOL SPLITA? STRUČNJACI OBIŠLI TEREN, SITUACIJA SE POGORŠALA: ‘Osušit će se pola Marjana, a možda ni tu neće biti kraj!’

“Šumarstvo je opasan posao”

“Provodimo sanaciju šume, siječemo doznačena stabla. Neka stabla su možda zdrava, ali se moraju ukloniti radi prosjeka, no takvih je malo. Doznake se ponekad ne vide jer stabla padnu na njih – kaže inženjer šumarstva iz “Matime” Klaudije Lisac.

Na pitanje postavljaju li insekticidne mreže, kao mjeru borbe protiv potkornjaka, ing. Lisac je rekao kako nije upoznat, jer upravo autom dolazi u Split, ali da će biti nekoliko dana u idućem tjednu na Marjanu te je pozvao novinare Slobodne Dalmacije da s njim obiđu radilište i naprave slike.

“Svu dokumentaciju smo uredno dostavili Gradu, a plan za izradu koridora ne može se raditi u ovakvim situacijama. Kad je zdrava šuma, možete povući na svakih sto metara liniju za žičaru, ali kad su izvanredne okolnosti, onda na terenu određujete gdje je najbolje izvoditi prosjeke za žičare, da biste što više poštedjeli onaj zdravi dio šume”, uzvraća Klaudije Lisac na pitanje imaju li potrebne dokumente.

Inženjer kaže kako nemaju rok u kojem trebaju posjeći stabala jer je “šumarstvo opasan posao pa nema smisla da netko strada samo zato da bi se posjeklo deset stabala više taj dan”.

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELLFoto: Pixsell

Sječa na privatnim parcelama

Kada je riječ o rušenju stabala, postavilo se još jedno važno pitanje: smije li grad prodati sva drva tvrtki u vrijednosti milijun kuna pogotovo ako se zna da je država u sporu s gradom oko vlasništva na Marjanu.

Na sjednici Gradskog vijeća u siječnju 2019. godine dr. Milan Pernek kazao je da je malo više od pola šume zdravo, što je u brojkama nešto više od 30 tisuća borova.

“Nešto malo smo sjekli na privatnim parcelama na južnoj strani. Na sjevernoj strani Marjana, koliko mi je poznato, sve je gradska imovina. Ako bude intervencija na privatnim parcelama, ostavit ćemo drva na njima otkorana, nećemo nikome oduzeti imovinu” odgovara Ružić na pitanja o sječi na privatnim parcelama.

AKTIVISTI BIJESNI NA SPLIT ZBOG ZABRINJAVAJUĆE NAJAVE: ‘Oni će na Marjanu koristiti robove za vuču stabala’

Imovinskopravna pitanja

Kako navodi Slobodna, DORH koji je tražio da se stabla gradonačelnik Andro Krstulović Opara tabularnom izjavom odrekne i preda ih u ruke državi ne planira se nastaviti sporiti s gradom.

Kao dokaz te teorije je informacija o izradi novog Programa gospodarenja park-šumom Marjan koju obavlja izrađivač tvrtka “Oikon” koja je bila u dvojbi kako postupiti. Naime, ako Marjan postane državni, onda bi morali raditi jedan program za onaj dio koji pripadne RH, a za privatne parcele bi se radio poseban program. U slučaju da Grad bude priznat kao vlasnik, onda ga se kao velikog privatnog šumoposjednika može staviti zajedno s ostalim vlasnicima parcela na Marjanu i izraditi za sve zajednički program.

Kako je rekao voditelj izrade dr. Alen Berta, Oikon sada radi prema planu po kojem je Grad vlasnik, što utječe na složenost situacije. Na sjevernoj strani Marjana na kojoj je najviše šume postavlja se pitanje je li to uistinu gradska šuma ili pak ima privatnih vlasnika i neriješenih imovinskopravnih pitanja.

Negdje se ne znaju vlasnici

“Grad će biti uključen u program gospodarenja park-šumom kao privatnik, zajedno s ostalim privatnim česticama u park-šumi, ali Javna ustanova neće moći gospodariti tim česticama, samo će biti uključene u program. Privatni vlasnici neće morati raditi posebne programe, sve će biti ovim programom predviđeno. Kad je riječ o privatnim šumama, to je manje-više prijedlog gospodarenja, nitko njih ne može natjerati da gospodare po tome”, navode iz Oikona.

“Ako gospodare, onda mogu dobiti određena sredstva iz OKFŠ-a, fonda za općekorisne funkcije šuma, nekav dodatni prihod, ali moraju za sve pitati Savjetodavnu službu. Da im daju dokumente, izdaju doznaku ako će nešto pošumljavati i slično”, objašnjava dr. Berta.

Situacija na vlasništvu morat će se jasnije razdijeliti, jer negdje vlasnici nisu poznati.

“Kod nekih čestica se u posjedništvu i vlasništvu razlikuje situacija i morat će se vidjeti kako će se to riješiti. U ovom trenutku, s obzirom da će se gledati kao da je sve privatno vlasništvo, sve te čestice bit će uvrštene u program” kaže Berta koji napominje kako u slučaju privatnih parcela kako će na njima biti posađena stabla i ispostavljen račun vlasniku bez obzira i to u roku dvije godine prema Zakonu o šumama.

Povratak na Net.hr