Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZABRINJAVAJUĆE

ŠTO JE TO TOLIKO PROBLEMATIČNO NAŠIM UČENICIMA DA GLEDAJU U LEĐA KLINCIMA DILJEM SVIJETA? Ovo su ogledni primjeri zadataka PISA testa

Dok su hrvatski učenici u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti stagnirali, po pitanju prirodoslovne pismenosti Hrvatska bilježi najveći pad – za više od 20 bodova u odnosu na PISA testiranje 2006. godine, u kojemu su naši učenici prvi put sudjelovali

Međunarodno PISA testiranje provedeno prošle godine i među učenicima u Hrvatskoj, a čiji su rezultati objavljeni jučer, ponovno je potvrdilo porazno stanje. Hrvatski učenici imali su u tom istraživanju ispodprosječne rezultate u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti.

U čitalačkoj pismenosti Hrvatska je zauzela 29. mjesto (od 77 zemalja) ostvarivši 479 bodova što je ispod prosjeka zemalja OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) koji iznosi 487. U ispitivanju matematičke pismenosti Hrvatska je zauzela 40. mjesto, a u prirodoslovnoj znanosti 36. mjesto.

OVO SU LOŠI REZULTATI O KOJIMA DANAS SVI PRIČAJU: Objavljen dokument s PISA testovima, pogledajte zašto su naši učenici podbacili

U 12 godina zabilježili pad veći od 20 bodova

No, dok su hrvatski učenici u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti stagnirali, po pitanju prirodoslovne pismenosti bilježimo najveći pad – za više od 20 bodova u odnosu na PISA testiranje 2006. godine, u kojemu je Hrvatska prvi put sudjelovala, piše Jutarnji list.

Inače, ovo je bio peti ciklus PISA testiranja u kojemu je sudjelovala Hrvatska. Istraživanje je provedeno lani u proljeće među 6609 učenika 15-godišnjaka iz 179 srednjih i četiriju osnovnih škola. Ana Markočić Dekanić iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na predstavljanju rezultata ustvrdila je da malotko može biti zadovoljan njima.

U svim domenama uvjerljivo prednjače azijske zemlje. Kineske pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang zauzele su prva mjesta u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti  (590 bodova), a u sve tri domene drugo mjesto zauzeo je Singapur. Najbolje plasirana europska zemlja je Estonija – peta u čitalačkoj pismenosti, osma u matematičkoj te četvrta u prirodoslovnoj domeni. Susjedna Slovenija, primjerice, također je vrlo visoko svrstana – 21. u čitalačkoj, 14. u matematičkoj, a 13. u prirodoslovnoj pismenosti.

SLOVENSKI 15-GODIŠNJACI MEĐU USPJEŠNIJIMA PO PISA TESTIRANJU: Dobri rezultati zasluga su učenika, učitelja i roditelja

Petina učenika pala na čitalačkoj pismenosti

Prosječni rezultat hrvatskih učenika u čitalačkoj pismenosti (479 bodova) nije značajno različit od učenika u 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija). No ono što je izuzetno zabrinjavajuće, piše Jutarnji list, jest da više od petine hrvatskih učenika (oko 22 posto) nije dostiglo ni osnovnu razinu čitalačke pismenosti (OECD prosjek 23 posto), a takav je svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. To znači da, primjerice, nisu sposobni prepoznati glavnu ideju jednog teksta umjerene duljine ili raditi usporedbe te povezati tekst sa znanjem izvan teksta, oslanjajući se na osobna iskustva i stavove.

Doda li se tome brojka od 28 posto učenika koji se nalaze na osnovnoj, razini 2, možemo zaključiti kako se polovica naših lanjskih 15-godišnjaka nalazi ispod ili na osnovnoj razini čitalačke pismenosti. Tek pet posto ispitivanih hrvatskih učenika je na najvišim razinama (5 i 6) čitalačke pismenosti, a OECD-ov je prosjek oko devet posto. Pritom je zanimljivo kako je Hrvatska jedna od 49 zemalja s manje od jedan posto učenika na najvišoj, razini 6, čitalačke pismenosti (0,4 posto), što znači da tu razinu dostiže tek jedan od 250 naših učenika, dok je, primjerice, u Singapuru takvih sedam posto. Čitalački su djevojčice znatno pismenije od dječaka (razlika 33 boda), a prednjače učenici gimnazija.

Trećina učenika nema osnovnu matematičku pismenost

U matematičkoj pismenosti hrvatski su učenici ostvarili 464 boda i po tome su u rangu Izraela, ali neugodno iznenađuje podatak da čak trećina njih nije postigla ni osnovnu razinu matematičke pismenosti, što znači da nisu sposobni koristiti osnovne algoritme, formule, postupke ili konvencije. Samo pet posto hrvatskih učenika nalazi se na najvišim razinama, 5 i 6, upola manje od OECD-ova prosjeka. U matematičkoj pismenosti dječaci su uspješniji od djevojčica.

U prirodoslovnoj pismenosti, hrvatski učenici prikupili su 472 boda i uz bok su učenicima iz Rusije, Luksemburga, Islanda, Ukrajine, Bjelorusije, Turske i Italije. Oko četvrtine naših učenika nije dostiglo ni osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti (dječaka 27 posto, djevojčica 24 posto) dok je OECD-ov prosjek 22 posto. Osim što se povećao udio naših učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti, zabrinjavajuće je što se od 2006. do 2018. godine smanjio broj učenika na najvišim razinama u prirodoslovnoj domeni i to za oko 1,5 posto. Tako je lani samo 3,6 posto hrvatskih učenika bilo na najvišim razinama u toj domeni ili upola manje od OECD-ova prosjeka (u Estoniji 12 posto, Kini 31,5 posto), piše Jutarnji list.

GLAVNI UREDNIK PORTALA SREDNJA.HR: ‘Upravo je propuštena prilika za poboljšanje na PISA testovima’

‘Rezultati nisu posljedica lošeg rada učitelja’

U javnosti se postavlja pitanje jesu li učitelji isključivi krivci za ovako loše rezultate učenika na PISA testu. Bivši voditelj tima za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, prof.dr. Neven Budak, smatra da nisu.

“Popravljanje statusa učitelja svakako može utjecati na kvalitetu obrazovnog procesa, ali ne možemo povezivati potplaćenost učitelja s lošim rezultatima na PISA istraživanju. Rezultati nisu posljedica njihova lošeg rada, nego velikog pritiska roditelja koji smatraju kako njihova djeca trebaju imati visoke ocjene. Uz to, državna matura na način na koji se provodi srozava kvalitetu obrazovanja jer potencira pamćenje faktografije”, kazao je Budak Jutarnjem listu.

Slično misli i bivši ministar znanosti i tehnologije, prof. dr. Gvozden Flego.

“Kad se pokažu loši rezultati, to je znak za uzbunu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je to koje treba raditi na tome da se nedostaci uklone, ali nijedan sastav Ministarstva nije to do danas učinio. Jednim dijelom odgovornost za rezultate leži na učiteljima i nastavnicima, ali najuspješniji su učitelji oni koji rade mimo propisa, odnosno zadanih planova i programa koji su često besmisleni. Treba ići na kurikulum i autonomiju nastavnika koja se ne postiže Loomenom i besmislenim zadacima, nego interaktivnim radom s učenicima”, ističe prof. dr. Flego.

(foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL)Foto: Ilustracija/Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Dva primjera matematičkih zadataka

Jutarnji list objavo je i dva ogledna primjera matematičkih zadataka kakve su učenici rješavali na PISA testiranju.

Prvi, koji odgovara najnižoj razini, glasi: Koliko je ulja potrebno za 150 ml umaka ako ga za 100 ml umaka treba 60 ml? Svaki deveti hrvatski učenik koji je sudjelovao na testiranju nije znao riješiti taj zadatak.

Drugi zadatak, koji odgovara drugoj razini znanja, glasi: U formuli n/P=140, n označava broj koraka u minuti, a P duljinu koraka u metrima. Ako Hrvoje napravi 70 koraka u minuti, koliko iznosi duljina Hrvojevih koraka? Taj zadatak nije znala riješiti trećina učenika.

GLAVNI UREDNIK PORTALA SREDNJA.HR: ‘Upravo je propuštena prilika za poboljšanje na PISA testovima’

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr