Što je Europski sud za ljudska prava, a što Europski sud pravde?

U čemu je razlika između Povelje o temeljnim pravima i Konvencije o ljudskim pravima? Za što je nadležan Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, a za što Europski sud pravde u Luxembourgu?

19.3.2013.
15:36
VOYO logo

Podsjetimo kako je Povelja temeljnih prava Europske unije dokument koji nalikuje ustavu, i građanima EU, pa tako i hrvatskim građanima ulaskom u EU, jamči temeljna ljudska prava, pojašnjava zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, stručnjak za europsko pravo dr. Goran Selanec.

Ta prava možemo zaštiti pred domaćim sudovima, ali i Europskim sudom pravde u Luxembourgu. Povelja je bila zamišljena kao dio Europskog ustava, a kako je on propao, naš sugovornik kaže da je ona od 2000-2009. g. bila dokument bez pravno obvezujuće snage, sve do trenutka kada je na snagu stupio Lisabonski sporazum. Na Povelju se možemo pozvati kada smatramo da nam je neka institucija EU povrijedila pravo ili kad je država povrijedila neko naše pravo u slučaju kada je ta ista država produžena ruka Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mnogi građani Hrvatske još uvijek ne razlikuju Povelju temeljnih prava i Europsku konvenciju o ljudskim pravima. To su, kaže dr. Selanec, dva različita, ali sestrinska dokumenta i 2 različite međunarodne organizacije. Konvencija je u sustavu Vijeća Europe, međunarodne organizacije 47 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. Europska konvencija o ljudskim pravima potpisana je 1950. godine i služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Našim građanima je već poznata Konvencija o ljudskim pravima i vrlo se često, kada smatraju da su im povrijeđena prava iz Konvencije, pomoć traže pred Sudom za zaštitu ljudskih prava. To je paralelan mehanizam zaštite, ističe naš sugovornik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Sama Povelja je zasnovana na Konvenciji, u smislu da je inkorporirala odredbe Konvencije, ali je na njih nadogradila i niz drugih prava, poput prava zaštite okoliša, zabrana kloniranja, pravo na pravičnu i brzu administraciju", pojašnjava Selanec.

Kako se radi o sestrinskim dokumentima i 2 međunarodna pravna entiteta i 2 suda, može se dogoditi da u praksi dođe do sukoba između dva pravna poretka; onoga u Strasbourgu i onoga u Luxembourgu. Da bi se to uklonilo EU je Lisabonskim ugovorom propisala obvezu da u dogledno vrijeme pristupi Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava. Drugim riječima, napominje Selanec, EU će potpisati Konvenciju i imati prava unutar njezina sustava kao što to ima, primjerice, Srbija, Rusija, Albanija, Velika Britanija ili Njemačka koje su članice Vijeća Europe. Tada će Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu postati krajnja instanca i moći će odlučivati o tome je li EU svojim građanima prekršila prava ili nije. Proces je krenuo 2007., godine, 2010. je zastao i to zbog prigovora jakih članica Unije; Velike Britanije i Francuske. Nastavljeni su početkom prošle godine i sada se očekuje dokument koji bi omogućio da EU pristupi Konvenciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra, koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Senorita 89
Versailles
Brak na prvu
Samit
Tajne vinove loze
default_cta
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
Brak na prvu Australija
Yu-Gi-Oh sevens
default_cta
Obiteljske tajne
San snova
Cijena strasti
VOYO logo