To je tijelo Unije, čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije. Sjedište mu je u Strasbourgu, dok mu se Tajništvo nalazi u Luksemburgu. Kako je pojasnila voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH Violeta Simeonova Staničić, državljanka Bugarske i Europske unije, ističe kako Parlament predstavlja oko 500 milijuna građana Europske unije. Pojašnjava kako njegovih 754 zastupnika ( koji će se ulaskom Hrvatske u srpnju povećati na 766 zastupnika) obavlja izuzetno odgovoran posao, uključujući i odlučivanje o proračunu same Unije.
Iako se čini kako naših 12 zastupnika neće moći bitno utjecati na donošenje odluka, posebice kada ih stavimo u razmjere s brojnijim njemačkim ili španjolskim zastupnicima, oni, dakako, imaju veliki utjecaj. Staničić tvrdi kako nije jedino brojnost ruku dokaz moći u Europarlamentu. Brojne su pozicije moći- kao što su predsjednici brojnih odbora EP-a ili i utjecajni izvjestitelji koji izravno utječu na cijele procese unutar Unije.
Svaki europarlamentarac ima tri radna mjesta; u Strasbourgu, Bruxellesu te u svojoj državi. Radno vrijeme im je utvrđeno godinu dana unaprijed, a kalendar im je podijeljen na tzv. „crvene tjedne“ koji označavaju plenarne sjednice koje se održavaju u Strasbourgu i Bruxellesu. „Ružičastom bojom“ su označeni tjedni koje zastupnici provode u radu u parlamentarnim odborima. Tzv. „plavi tjedni“ podrazumijevaju rad zastupnika u svojoj europskoj političkoj obitelji- stranci (Europska pučka stranka - Europski demokrati, Europska socijalistička stranka te Savez liberala i demokrata za Europu), dok „zeleni tjedni“ označavaju vrijeme kada zastupnik radi sa svojim biračima i građanima u svojoj državi.
Posao u Europskom parlamentu je vrlo naporan, ističe voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH Violeta Simeonova Staničić, ali je zato plaća, posebno za hrvatske prilike, adekvatna nagrada za tu vrstu rada i odgovornosti. Riječ je o gotovo 8 tisuća eura bruto. Te su plaće uvedene u posljednjem, petom, valu proširenja EU, kada je primljeno 10 novih članica plus Bugarska i Rumunjska. Do tada su zastupnici Europskog parlamenta dobivali plaće koje su bile istovjetne onima koje su dobivali u nacionalnim parlamentima. Dakako, postavilo se i pitanje putnih troškova koji su nemali, a i vremena koje zastupnici troše u zrakoplovima i čekajući na aerodromima.
Plaća je, dakle, za rad u Europskom parlamentu adekvatna, no postoji li radna disciplina ili je rad i angažman europarlamentarca ostavljen njemu na volju kao što je to slučaj s Saborom RH? I u Europarlamentu se rasprave vode pred polupraznim dvoranama, no za to postoji valjani razlog, ističe Staničić. „ U Europskom se parlamentu vodi računa je li zastupnik prisutan na plenarnoj sjednici jer se mora potpisati. Ako nije na sjednici, može biti u svojem uredu kojeg ima u Strasbourgu i Bruxellesu u kojem prati sjednicu te kada je glasovanje“, pojašnjava voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH. Uz to, ipak se najveći dio posla obavlja na odborima, a u Veliku dvoranu, se odlazi tek kako bi se posao priveo kraju. A što se samih plenarnih sjednica tiče, zastupnici ne dobivaju mjesta u dvorani prema svojoj nacionalnoj pripadnosti, već prema političkoj pripadnosti. Smješteni su u svoju političku obitelj unutar koje rade i zajednički dogovaraju politike i poteze.
Najveće frakcije su Europska pučka stranka - Europski demokrati, Europska socijalistička stranka te Savez liberala i demokrata za Europu. Niti jedna frakcija ne može sama u EP-u donositi odluke, već se konačna rješenja ipak donose dogovorom. U 80 posto slučajeva, kaže voditeljica Ureda za informiranje Europskog parlamenta u RH Violeta Simeonova Staničić, zastupnici glasuju prema odlukama svojih političkih obitelji, no u 20 % slučajeva glasuju isključivo temeljem nacionalnih interesa.
