Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

HISTERIJA NA FEJSU

ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O GMO-u U HRVATSKOJ? Pokušali smo doznati pravu istinu o temi koja je izazvala burne reakcije u javnosti

O zabrinutosti hrvatske javnosti izmjenama Zakona o GMO-u razgovarali smo s doc. dr. sc. Nenadom Malenicom i saborskim zastupnikom Živog zida Branimirom Bunjcem.

Izmjene Zakona o genetski modificiranim organizmima izglasane u petak izazvale su burne reakcije u javnosti. I dok oni koji su glasovali za spomenute izmjene tvrde da se time hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s propisima EU-a i omogućilo zabranu GMO-a, protivnici poručuju da se time zapravo na mala vrata želi uvesti uzgoj GMO-a na područje Hrvatske. Razgovarali smo sa zagovarateljima i protivnicima GMO uzgoja.

Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida, koji je iznio žestoke kritike na račun ovih izmjena zakona poručuje da je javnost opravdano zabrinuta i to zato što ovim izmjenama zakona Hrvatska ima mogućnost proglasiti se GMO free zemljom, ali i da odluči da želi uzgajati GMO. “A sad se postavlja pitanje zbog čega bismo mi imali izbor kada je Hrvatski sabor 1998. godine donio zakon da smo zemlja bez GMO-a. Zbog čega dva zakona? Ovime Europska unija ne zabranjuje, nego daje državama članicama na izbor pa tako daje i Hrvatskoj”, kaže Bunjac.

Za zastupnika Živog zida je sporna i jedna cijela glava zakona kojom se tvrdi da je koegzistencija GMO-a i ekološke poljoprivrede moguća. To naziva koještarijama i lažima. “Ako vi imate GMO i ekološko polje jedno pored drugoga, pa neka su i razdvojeni nekoliko stotina metara, kako može pčela, insekti, mikroorganizmi, gliste ili ptice razlikovati koje je polje koje. One će danas sletjeti na jedno polje, za sat vremena će biti na drugom polju i to sjemenje, pesticidi i glifosati koji se koriste u GMO uzgojima će se jednostavno raznositi. To je teoretski nemoguće, a oni su to stavili u zakon kao neku konačnu istinu. I to je bio razlog što smo se mi pobunili”, poručuje Bunjac.

‘Protivnici zakona grintaju bezveze’

S druge strane, doc. dr. sc. Nenad Malenica iz Zavoda za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže da je materija koja se izglasavala u Saboru čisto administrativne prirode. “Znači, Hrvatska je još od 2015. godine bila u prilici uvestu direktivu Europske unije u svoje zakonodavstvo, odnosno, taj Zakon o GMO-u koji Hrvatskoj omogućava da se izuzme od uzgoja GMO-a na cijelom svom teritoriju. Hrvatska GMO ne želi, kao i još neke članice EU-a, a to do ove direktive nije bilo moguće jer time biste riskirali da vas firma tuži. Primjerice, mi kažemo ‘ne želimo uzgajati Monsantovo sjeme’, ali prema pravilima slobodne trgovine, ako nemamo valjane razloge za takvo što oni nas mogu tužiti. To se nikad nije dogodilo, ali ta je opasnost postojala. Izmjenama i dopunama zakona je upravo omogućeno da se bez pozivanja na znanstvene spoznaje koje dokazuju da je GMO štetan, a takvih nema mnogo, možemo pozvati na neke druge argumente koji su administrativne prirode i oni su taksativno navedeni”, objašnjava ovaj hrvatski znanstvenik.

Nenad Malenica/Foto: Vjekoslav Skledar

Sumnja da zastupnici koji su bili protiv izmjena zakona to nisu znali, jer je ta tema obrađena na nekoliko saborskih odbora, već je uvjeren da se radi o dobivanju političkih bodova. “Dakle, oni su to znali i sigurno su im objasnili koja je svrha te promjene. Kažem, ispalo je malo smiješno jer umjesto da budu zadovoljni jer imamo zakonsku osnovu da postanemo GMO free zemlja, oni grintaju da je to sad katastrofa. Ne, naprotiv, to je super odluka za njih. I samo zato je nastala frka iako se tehnološki ništa nije dogodilo niti će se dogoditi”, uvjerava dr. Malenica.

‘Postoji jak GMO lobi u Hrvatskoj’

Podsjeća da je u Hrvatskoj i dalje moguć uvoz GMO hrane za životinje jer Europska unija koristi soju kao hranu za domaće životinje kao jeftini izvor proteina. Europske potrebe soje se ne mogu zadovoljiti proizvodnjom obične soje pa se jedan manji dio uveze GMO soja iz Latinske Amerike. I bez toga, kaže dr. Malenica, stočarstvo u Europi ne može funkcionirati i to svi znaju i zato se dopušta. “Ista stvar je i u Hrvatskoj. Naši stočari legalno uvoze GMO soju, ali isključivo kao hranu za stoku. Znači, ta soja se ne smije sijati. Da je sve to opasno, kancerogeno i otrovno, svi veterinari u Europi bi primijetili da nešto nije u redu jer se sva ta stoka time hrani već barem 10-15 godina. Životinje bi masovno obolijevale, a to se ne događa”, kaže ovaj genetičar.

S njime se Bunjac nikako ne slaže. Zastupnik Živog zida se poziva na istraživanja koja pokazuju da ‘kad krava pojede GMO, da mlijeko koje daje je GMO, ne dolazi do pročišćenja tih supstancija već GMO prelazi na čovjeka’. “U Hrvatskoj očito postoji tendencija i vrlo jak lobi da se GMO koristi. Glifosati su odobreni u Hrvatskoj, koje su neke europske zemlje zabranile, i zato je kod nas omogućen rad nekim GMO korporacijama. To su na neki način fantomske kompanije jer ako upišete Monsanto u Google izbacit će vam, sad karikiram, da imaju ured u Slavonskom Brodu na toj i toj adresi. Vi dođete na tu adresu, a tamo nema ničega. To su kompanije koje vrijede milijarde dolara, a ne mogu otvoriti jedan pristojan ured u Zagrebu. Oni očito prikrivaju tragove”, uvjeren je Bunjac.

“Imamo stotine i stotine proizvoda na policama koji sadrže GMO, imamo vrlo slabu kontrolu GMO-a. Vi sad kao građanin ako želite provjeriti proizvod jednostavno ne možete doći do laboratorija ili će vas tražiti da platite neku bijesnu cifru. S druge strane, u Nizozemskoj to svi građani rade, svi imaju pristup laboratoriju, može se testirati što god hoćete. Naravno, to nama običnim smrtnicima nije dopušteno. U medijima se skrivaju i vrlo ozbiljne studije koje pokazuju koliko životinje trpe užasne medicinske posljedice zbog prehrane. Recimo, povećani broj pobačaja, mnogo manje potomstva, kraći životni vijek, puno veći broj antibiotika i lijekova je potreban tim životinjama nego inače, problemi s bubrezima, mišićima, srčanim zaliscima, a sve vam se to na koncu manifestira i kod ljudi. To sve otvara pitanja za zabrinutost. Kao što ih otvara i zašto Hrvatska već tri godine ne objavljuje statistike oboljelih od raka. HZJZ je redovito objavljivao te podatke, sad je odjednom prestao objavljivati”, upozorava zastupnik Živog zida.

‘Zeleni’ kao veliki problem

Nenad Malenica, pak, kaže kako nema nikakvih dokaza da GMO hrana loše utječe na zdravlje čovjeka. “U Americi ljudi jedu GMO hranu ili hranu koja sadrži biljke koje su genetički modificirane posljednjih već 20 godina, u Europi se to ne radi i sad je to nekakav nazovimo ga pokus u realnom vremenu. Amerikanci bi u tih 20 godina u odnosu na Europljane trebali biti strašno bolesni, to bi se trebalo moći povezati s GMO-om, no nema nikakvih dokaza da to uzrokuje probleme. Iako naravno postoje pojedine studije na miševima koje su pokazale da ako miš jede GMO hranu da razvije tumore. Ali, imate i za mobitele studije koje pokazuju koliko su štetni za zdravlje. Ali, tih je studija daleko manje od onih koje pokazuju da zapravo nema opasnosti. I sad bi vam nekakav zdrav razum trebao ukazati da ništa nije alarmantno, da pričamo o rizicima koji su mali i sve ostalo je zapravo napumpano”, kaže docent s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Veliki problem dr. Malenica vidi u ‘zelenima’ za koje kaže da su nekad bili pozitivna pojava s plemenitim ciljevima, ali da je danas tu riječ o bogatoj organizaciji koja zarađuje stotine milijuna dolara. “A zarađuju više što je veća panika od nečega i zato su u teškom sukobu interesa. A i tim proizvođačima zdrave hrane je u interesu da vlada strah od GMO-a kako bi ljudi bili spremni platiti skupu organsku hranu. Pri čemu ne mislim da je loša, ali netko tu ima itekakve interese”, tvrdi dr. Malenica.

Skreće pozornost na upotrebu GMO-a u proizvodnji lijekova protiv koje se, kako kaže, nitko ne buni jer je korist javnosti očita. S druge strane, ljudima korist od GMO poljoprivrednih kultura nije toliko jasna. “Prije svega zato što korist prije svega imaju proizvođači, a obični potrošač nema tu neki interes”, objašnjava znanstvenik.

Branimir Bunjac upotrebu GMO-a u proizvodnji lijekova naziva mitom. “Kao i priče da je GMO proizvodnja hrane jeftinija od tradicionalne proizvodnje, a nije nego je skuplja. Pa se onda priča da su prinosi veći, a nisu. Da ne kažem da ekološki uzgojena hrana ima daleko veću hranidbenu vrijednost od GMO proizvoda”, tvrdi Bunjac.

Branimir Bunjac

Malenica se u razgovoru dotaknuo i najnovije varijante genetičkog inženjerstva koja omogućuje mnogo više nego ovo dosadašnje. “Ja to zovem smartphoneom u genetičkom inženjerstvu jer je taj skok koji se događa isti kao kad smo skočili s mobitela na smartphone”, slikovito opisuje dr. Malenica otkrivajući da je, u pozitivnom smislu, sada svašta moguće raditi s biljkama.

‘Nemojmo se bojati novih tehnologija’

Otvorene su nove mogućnosti za manje tvrtke i fakultete kojima bi lakše mogle proizvoditi biljke koje će biti otporne na neke lokalne bolesti. Posljednji proizvodi koji su aktualni, a dobiveni su tom novom generacijom inženjerstva su jabuka koja ne smeđi i krumpir koji kod pečenja ili prženja ima manje kancerogenog spoja akrilamida.

Ipak, zbog ove histerije u javnosti se boji kako će to sve završiti. “Mi u Hrvatskoj možemo reći mi sad nećemo GMO jer ga nitko ne želi. OK, prihvaćam to, ali po meni je na duge staze vrlo loše da njegujemo taj nekakav strah i da smo konzervativni”, kaže Malenica i nastavlja:

“Strah počiva na neznanju, odnosno, neinformiranosti kako su dobivene tradicionalne kulture. Ljudi ni to ne razumiju. Pojam prirodnog se vrlo individualno interpretira. A te klasične kulture su dobivene umjetnom selekcijom i laboratorijski provedenom mutagenezom, svjesnim izazivanjem mutacija na sjemenkama. Takvih kultura na tržištu ima na tisuće. I to je jedna vrsta genetičkog inženjerstva, doduše vrlo neprecizna, s kojom živimo i nismo se time previše zamarali. Čak i ovi najrigidniji protivnici GMO-a bi vjerojatno htjeli da i te kulture koje smo dobili klasičnim medotama rigorozno kontroliramo”.

Objasnio je da multinacionalne kompanije troše na stotine milijuna dolara i godine rada kako bi izbacile novu kulturu na tržište, svi proizvodi se rigorozno testiraju, a dozvola se dobiva na razdoblje od 10 godina. “Svake od tih 10 godina morate poslati izvještaj kakvo je stanje na tržištu, je li bilo kakvih nepredviđenih događaja, neka bolest… I nakon deset godina opet šaljete molbu za produženjem dozvole i isti postupak. Sustav je vrlo strog, a ta infomacija ne dolazi do javnosti. I onda se javi netko tko nije kompetentan i svi mu vjeruju”, požalio se dr. Malenica.

‘GMO će uvoditi postupno’

Siguran je da u cijeloj priči postoji i ekonomska dimenzija, ali, kako kaže, on o njoj nema pojma niti u to želi ulaziti. S druge strane, Branimir Bunjac sumnja da su naša ministarstva preko korporacija i osobito preko američkog veleposlanstva pritisnuti da postupno uvode GMO u Hrvatsku. “Znači, oni neće od danas do sutra doći i reći: ‘Evo, od sutra imamo GMO’, jer znaju da bi izazvali revoluciju na ulicama. Ne, oni će to malo po malo raditi”, uvjeren je Bunjac.

I za kraj, GMO – da ili ne?

“Što je zabrana GMO-a? Zabranimo uvoz hrane za stoku i hranu za ljude, zabranimo sjemenje, zabranimo glifosate, izbacimo GMO korporacije iz Hrvatske. To je za mene zabrana GMO-a. A ovo sve drugo su obične kamuflaže i dimne zavjese. To je vrlo perfidno i ružno. Ljudi u Saboru razmišljaju kratkoročno i na bazi profita, a to je žalosno”, poručuje Bunjac.

Dr. Malenica ipak ima nešto drugačije viđenje stvari. “Španjolska i Portugal vodeći su proizvođači kukuruza u Europi, a svoj problem s nametnicima rješavaju GMO kukuruzom. Nametnik uđe u biljku i ne možete ga se riješiti. No, GMO biljka ima jedan toksin, koji je toksičan samo za tog nametnika, i stvara ga u svakoj svojoj stanici. Tako da čim on počne jesti kukuruz je gotov. I tako su Španjolci riješiti svoj problem. U tom smislu sam ja za GMO. Ako se pojavi neki problem, koji se ne može riješiti konvencionalnim putem, i još ako bi se mogao proizvesti na nekom od hrvatskih fakulteta, onda sam ja za to”, poručuje za kraj dr. Malenica.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr