Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

DOBILI SMO UPOZORENJE

ŠTO ĆE NAM SE DOGODITI KAD UVEDEMO EURO? Guverner nacionalne banke Portugala otkrio kako je promjena valute utjecala na građane

Portugal je zadovoljan uvođenjem eura

Guverner Banco Portugal Carlos Da Silva Costa tijekom predavanju u Hrvatskoj narodnoj banci pod nazivom “Dva desetljeća s eurom – portugalska perspektiva” rekao je kako Portugal zadovoljan uvođenjem eura kao zajedničke valute koje se dogodilo prije 20 godina, piše Poslovni dnevnik.

Upravo zbog eura, financijsku je krizu Portugal lakše prebrodio zahvaljujući dostupnosti jeftinog novca. “Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji”, rekao je guverner Da Silva Costa.

Prepolovljena inflacija

U prvom tromjesečju 2002. konverzija escuda u euro donijela je 0,2 postotna boda višu inflaciju, a cijene usluga podigla 0,5 bodova. Nakon ulaska u tečajni mehanizam Portugal je praktično prepolovio dugogodišnju inflaciju, s prosječnih 11,7 na 4,9 posto, a gospodarstvo brzo konvergiralo pa je 1998. BDP po glavi dosegao 70 posto EU prosjeka.

Međutim, piše Poslovni dnevnik, iako je bilo obilja novca te došlo do pada kamatnih stopa, realna konvergencija sakrila je gomilanje makro neravnoteža, posebice u fiskalnoj domeni. Zaduživanje privatnog sektora je eksplodiralo, od 1995. do 2007. štednja se prepolovila, a dug udvostručio na (prosječnih) 187,2% BDP-a. Portugalci su dugom financirali potrošnju i niskoprofitabilna ulaganja, a jeftinom novcu nije odoljela ni država koja je provodila procikličku fiskalnu politiku.

Pretjerano zaduživanje uz slabi rast

Budžetski deficit 2010. premašio je 11%, a javni dug 100% BDP-a. Prosječni deficit državne blagajne (2015-2018.) iznosi -2,4%, javni dug 128,3%, a dug privatnog sektora 216,3% BDP-a. Ekonomija je u tom periodu rasla tek 2,2% (potencijal rasta tek 1,2% što je lošije i od Hrvatske).

“Zadnjih 25 godina povijesti u Portugalu uči nas da su neravnoteže uzrokovali pretjerano zaduživanje uz slabi potencijal rasta. Uči nas i da je kombinacija lakog pristupa kreditima i nedovoljno kvalitetnih institucija i politika ograničila potencijalni rast”, ustvrdio je portugalski guverner kojeg je uz tu visinu duga bez sumnje razveselio nastavak ekspanzivne politike ECB-a, piše Poslovni dnevnik.

Povratak na Net.hr