Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVI TROŠKOVI

ŠTO BANDIĆ IZVODI SA OTPADOM U ZAGREBU? ‘Imamo posla s dvostrukim udarom na građane, ovo je tek nastavak njegove ‘smećave”

Koliko je opravdano bilo kakvo poskupljenje zbrinjavanja otpada u Zagrebu koji je postao poznat kao ‘prijestolnica smeća’ u EU?

Iako je Zagreb na zlu glasu kao europska metropola koja ima najveće probleme s otpadom, tj. kao “prijestolnica smeća” u EU, tako da je neriješeno zbrinjavanje otpada postalo kako ekološki tako i ekonomski problem, Zagrepčanima prijete viši računi. Zbog toga je Deutsche Welle analizirao koliko je uopće opravdano bilo kakvo poskupljenje, umjesto nižih cijena.

Problem je, piše DW, što se uporno forsiraju zastarjele metode spaljivanja dijela smeća, a istovremeno se nedovoljno reciklira. Isto tako, zanemaruju se mogućnosti ponovne upotrebe nekih predmeta.

Čini se da time gradonačelnik Milan Bandić pogoduje nekim privatnim krugovima u poslu s otpadom, a na štetu građana koji gube mogućnost jeftinije usluge kroz sustav zbrinjavanja prema principima tzv. kružne ekonomije.

Model kružne ekonomije

Prema modelu kružne ekonomije kućanstva plaćaju onoliko koliko proizvedu miješanog smeća, a odvojene tvari poput papira, stakla, metala i plastike se ne zaračunavaju. Drugim riječima, što se više odvojenog otpada, to je račun niži.

Međutim, zagrebačke vlasti planiraju uvesti spornu naplatu prema broju članova kućanstva.

„Zagrepčanke i Zagrepčani već snose previsoki mjesečni trošak za ekološki nekvalitetnu uslugu“, rekao je za DW Marko Košak iz Zelene akcije te ukazao na to da se najavljuje još i novo poskupljenje.

“Izgovor im je ulaganje u odvojeno prikupljanje, no to je apsurdno, znamo li da se sredstva za to infrastrukturno i logističko ulaganje dadu relativno lako osigurati iz već dostupnih fondova EU-a”, tvrdi.

Nastavak Bandićeve ‘smećave’

Njegovo je mišljenje da je pravi cilj zagrebačkih vlasti prebacivanje nekih postojećih opterećenja na građane, poput, primjerice promašenih projekata poput centra za smeće u Resniku.

“Imamo posla, znači, s mogućim dvostrukim financijskim udarom na građane – kroz već ustaljenu nepravednu naplatu i kroz dodatno poskupljenje. Ali, sve ovo je samo nastavak Bandićeve ‘smećave’ na koju smo upozorili prošle godine kad je donesen štetni Plan gospodarenja otpadom Zagreba, i stoga zahtijevamo da se poskupljenje ne prihvati”, rekao je Košak.

POSKUPLJUJE LI ODVOZ OTPADA U ZAGREBU? Ministar kaže kako to još nisu potvrdili ni Čistoća, ni Bandić

Čakovec kao uzor

Bivša hrvatska ministrica zaštite okoliša Mirela Holy smatra da se Zagreb može po tom pitanju rješavanja otpada ugledati na međimurskih gradić Čakovec koji otpad već tretira po načelima kružne ekonomije, tako da su i računi jeftiniji, ovisno o količini miješanog otpada.

“Sama najava poskupljenja me ipak ne čudi, budući da je odvojeno prikupljanje zaista skuplje. Ali svakako da je i dalje moguće osigurati financije iz EU-a za veliki dio potreba kao što su vozila ili spremnici”, rekla je Holy.

Prema njezinu mišljenja Zagreb bi ipak mogao sniziti račune građana, međutim da bi do toga došlo potrebno je krenuti u “rigorozno selektiranje otpada u kućanstvima”. “Nakon toga i sve naše industrije moraju dobro porazmisliti kako smanjiti količinu ambalažnog otpada”, nadodala je.

Zagreb sve dalje od cilja

Hrvatska mora dosegnuti do 2020. godine barem 50 posto odvojenog otpada, jer je inače čekaju oštre financijske kazne i redukcije doznaka iz EU-fondova.

Kako piše DW, Zagreb je najdalje od tog cilja, jednako kao i drugi veliki gradovi i županijski centri, od kojega ga još više udaljava okretanje velikim i nedjelotvornim centrima za gospodarenje otpadom koji su bili zaduženi za proizvodnju biogoriva iz otpada.

Budući da se prošle godine pokazalo da u tome ne uspijevaju, problem reorijentacije na kružnu ekonomiju postao je još složeniji, piše DW.

Povratak na Net.hr