Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IZMJENE KAZNENOG ZAKONA

STIŽU ŽESTOKE KAZNE ZA NASILNIKE: ‘To je snažna poruka, a cilj je nulta stopa tolerancije na nasilje’

Zastupnici su danas poduprli oštrije kazne za nasilnike koje se predviđaju paketom pravosudnih zakona

I vladajući i oporba hvalili su danas paket pravosudnih zakona kojim se pooštravaju kazne za nasilje u obitelji, ubrzava kazneni postupak i dodatno štite neke profesije poput socijalnih radnika i učitelja. Izmjenama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pooštravaju se sankcije u želji da se osigura snažnija zaštita žrtava određenih kaznenih djela, posebice od nasilja u obitelji.

“Pooštravanje kazni za nasilje u obitelji snažna je poruka Vlade nasilnicima u našem društvu i nadamo se snažna poruka onome što nam je cilj a to je nulta stopa tolerancije na nasilje”, kazala je Sabina Glasovac (SDP). Žali, međutim, što nije napravljen i korak više u snažnijoj zaštiti žrtava nasilja koje su u intimnim odnosima s nasilnicima, ali nisu u bračnim ili izvanbračnim zajednicama i ne dijele kućanstvo. Posebno je pritom ukazala na nasilje u adolescentskim vezama.

SDP TRAŽI TEŽE SANKCIONIRANJE NASILJA NAD ŽENAMA: ‘Država mora nedvosmileno stati na stranu žrtve tako da se nijedan počinitelj ne izvuče’

Dodatna zaštita zdravstvenih radnika

I njezin stranački kolega Peđa Grbin hvali izmjene Kaznenog zakona kao iskorak u dobrom smjeru, ali smatra trebalo je dodatno zaštiti i zdravstvene radnike.

Kada je riječ o kaznenim postupcima Grbin je mišljenja kako u našem pravosudnom sustavu nema mjesta za Visoki kazneni sud. “Vrhovni sud ima oko 14500 neriješenih predmeta od čega su 95 posto građanski predmeti, a kaznenih tek 700. To se može riješiti zapošljavanjem jednog suca na Vrhovnom sudu, a ne stvaranjem novog Visokog kaznenog suda koji će godišnje koštati 15 milijuna kuna”, rekao je.

S obzirom da postoji žestoka opresija prema implementaciji Istanbulske konvencije, podržat ćemo prijedloge koji pooštravaju kazne i ubrzavaju postupke kada je riječ o obiteljskom nasilju, rekao je Goran Beus Richembergh u ime Kluba Glasa. Dragana Jeckov (SDSS) iznijela je podatak da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena zlostavljana, a 17,5 posto žena doživjelo silovanje ili pokušaj silovanja.

Izmjena minimalne kazne

S novim se paketom pravosudnih zakona, primjerice, kod nasilja u obitelji, ubuduće određuje minimalna kazna od jedne godina zatvora, a sada je tri mjeseca. Na potpuno se drugi način definira kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka i ono je kao posebno kazneno djelo brisano te je inkorporirano u kazneno djelo silovanja. Povećavaju se i kazne za silovanje te, ovisno o težini djela, iznose najmanje jednu do 10 godina zatvora.

Izmjenama Kaznenoga zakona također će se ubuduće napad na socijalnog radnika ili učitelja tretirati kao napad na službenu osobu. Osim toga, iz zakonodavstva se briše i kazneno djelo teškog sramoćenja, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.

SEDAMDESET POSTO ŽENA NA BALKANU DOŽIVJELO NEKU VRSTU NASILJA: ‘Bilo me sram priznati da se to događa meni’

Ispitivanje maloljetnika pred policijom

Podršku zastupnika dobio je danas i konačni tekst izmjena Zakona o sudovima za mladež koji se usklađuje s pravom EU-a u dijelu postupanja s maloljetnim osumnjičenicima ili optuženicima u kaznenim postupcima, uz prigovor Peđe Grbina (SDP) kako izmjene ulaze i u postupanja koje nije zahtijevao EU.

Grbin je prigovorio na odredbu koja omogućava da se postupak ispitivanja maloljetnika ubuduće može provoditi pred policijom, dok se dosad provodio samo pred državnim odvjetništvom. Sporno mu je i što je iz zakona ispuštena odredba koja određuje da se svako saslušanje maloljetnika audiovizulano snima da bi bilo zakoniti dokaz. Smatra da će to povećati broj priznanja i za kaznena djela koja nisu počinjena od strane maloljetnika.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović istaknuo je kako će se ispitivanje maloljetnika i dalje audiovizualno snimati te kako su policajci i dosad ispitivali maloljetnike, ali bez procesnih jamstava koja se sada osiguravaju ovim zakonom. Uvjerava da  se zakonskim izmjenama popravlja pozicija maloljetnog okrivljenika u postupku.

Povratak na Net.hr